U zelenoj oazi Travnika uspješno posluje GS – Tvornica mašina Travnik (TMT). U njoj se proizvode bicikli koji se izvoze u svijet, posebno u Njemačku.
“Zavoljela sam ove ljude, bogatstvo u njima, koje još nigdje nisam našla. Zavoljela sam ovu očuvanu prirodu. Ovdje sam upravo zbog tih divnih ljudi, a ne radi političara.
Bh. političari su većinom s malo vizije i tako malo morala”, priča Zadranka Snježana Köpruner, generalna direktorica i većinska vlasnica TMT-a, kompanije sinonima za uspješnu privatizaciju. Fascinantno je to kako Köpruner, dok obilazi ne tako mali krug tvornice, ljubazno i vedro pozdravlja svoje uposlenike, znajući im svima imena, piše Deutsche Welle.
“Iako ih je gotovo 400 samo onima u trećoj – noćnoj smjeni ne znam imena”, šali se Köpruner. „Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo”, citira Köpruner Andrićev Ex Ponto. Ona je magistrirala strojarstvo, a ranije se okušala i kao znanstvena asistentica u Zagrebu i Rijeci. Köpruner 1991. godine odlazi u Njemačku, gdje do 2000. radi kao savjetnica na projektima analize tržišta i troškova u kompaniji Global Sourcing GmbH, da bi do 2010. godine bila direktorica ove kompanije u Regensburgu, čiji je TMT danas ravnopravni dio.
„U Travnik su me doveli ljudi, rukovodstvo tadašnje tvornice, koji se pošteno i humano u ružnim vremenima bore za opstanak svojih i radnih mjesta svih zaposlenih. Taj poziv za pomoć bio je duboko ljudski i doveo me je u Travnik, koji mi je to vratio, oplemenivši moj život i moju svakodnevicu”, uvjerljivo i s dosta srčanosti priča Köpruner.
Uposlenici TMT- a, od inženjera i konstruktora do fizičkih radnika, opisuju je kao „poslodavca ali i čovjeka s velikim znanjem i bogatim iskustvom, kojeg odlikuje predanost i ispunjenje jasno postavljenih poslovnih ciljeva, upornost, te stalno učenje i ulaganje u sebe i svoje suradnike”.
A Köpruner im na ovo odgovara – Inteligencija, humanost i pravednost su osobine koje su jako važne za uspješno vođenje kompanije, ali i za uspjeh tvrtke; ključni su ljudi, tj. radnici koji su zadovoljni i rado, s osmijehom, dolaze na posao. To govori više od bilo koje bilance o uspjehu poslovanja. Köpruner je i predsjednica Udruženja njemačke privrede u BiH – Wirtschaftsverein, te članica upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH. Dobitnica je više prestižnih priznanja, kao što su poduzetnik godine, europski najbolji menadžer, regionalni biznis-partner itd.
„Naši proizvodi se nalaze u bagerima tvrtke LIEBHERR, Siemensovim brzim vlakovima, obradnim centrima i transfer-linijama kompanije GROB, linijama za ‘offset’ i flekso-tisak tvrtke Windmöller & Hölscher, proizvodnim linijama za tisak papirne ambalaže tvrtke BOBST, liniji za zavarivanje auta Mercedes – koje smo proizveli i u Bremenu s tvrtkom FFT, transportnim sustavima za rezače metala tvrtke Messer Cutting & Welding, modernim prešama tvrtke Salvagnini itd.”, s ponosom nabraja Köpruner. Raznolikost proizvoda zahtijeva iznimna tehnička znanja, i kontinuiranu obuku, čak gotovo 60 diplomiranih inženjera TMT-a. I upravo se svojim ljudskim resursima Köpruner najviše ponosi. “Ljudi su nam najveća vrijednost i naša najveća investicija”, kaže ona. Naime, 67% državnog kapitala TMT-a privatizirano je 2004. godine. Kompanija je nastala na temeljima pogona za remont mašina, dijela nekadašnjeg velikog poslovnog sistema Bratstvo.
„Vizijom uprave i njemačkog investitora kompanija je narasla od 50-ak zaposlenih prosječne starosti preko 50 godina i prihodom od tek 400.000 eura, na gotovo 400 zaposlenika, prosječne starosti ispod 33 godine i prihodom od preko 18 milijuna eura. Udio izvoza je preko 92%, uglavnom zavarenih konstrukcija s mehaničkom obradom i antikorozivnom zaštitom za vodeće europske kompanije u strojogradnji”. Ipak, dijelovi za bicikle, sve više, postaju zaštitni znak TMT-a, a najviše ih se izvozi u Njemačku. Međutim, ne zaostaju previše niti Austrija, Švicarska i Francuska.
„Okviri za električne bicikle proizvode se u Travniku, a uz ostale voze ih nogometaš Cristiano Ronaldo i razvojni tim Mercedesa. Uživaju u vožnji našim biciklima, koji iznose više tisuća eura, ovisno o modelu. Cijelu priču oko proizvodnje bicikla pokrenuo je moj sin Petar Desnica, koji je strastveni biciklist”, naglašava Köpruner. „Elektro-mobiliteti” redovno se izlažu na vodećim biciklističkim sajmovima, uz stalni rad na razvoju novih tipova. Trenutno, inženjeri TMT-a završavaju dizajn kargo-bicikla, koji se na tržištu očekuje već početkom iduće godine. U zelenom prostranom predvorju TMT-a nalazi se voćnjak s čak 1.000 stabala jabuka, te nekoliko stotina različitih jestivih biljaka.
Čini se da nije tek tako ona popularna „An apple a day keeps the doctor away”, jer uz ostalo upravo ove jabuke svakodnevno završavaju na jelovniku kantine tvornice, potpuno besplatne za uposlenike. I to nije jedina pogodnost. Iako je u prilično maloj sredini, TMT ima i svoj vrtić, te jaslice, koji slijede Montessori-standarde. „Imamo uposlenike iz različitih krajeva. Ljudi dolaze raditi, nalazeći svoj motiv, i satisfakciju, čak i iz Sarajeva. Vrtić i jaslice su nam izuzetno važni, kako bismo osigurali miran rad naših uposlenika. U planu nam je graditi i osnovnu školu, kako bismo osigurali što kvalitetnije obrazovanje naše djece. Prošle godine u našoj kompaniji rodilo se čak 33-oje djece”, veselo pojašnjava Köpruner, koja je i sama baka, što s ushićenjem ističe.
Travničanin, a sada naturalizirani Nijemac, Seid Memić Vajta svojevremeno je pjevao – Otkako je stari Travnik nastao, takav cvijet još nije rastao… I danas Köpruner, poput Nobelovca Andrića koji se rodio u Travniku – vezirskom gradu pod Vlašićem – i bio jugoslavenski veleposlanik u Njemačkoj, svoju profesionalnu misiju vidi upravo i u društvenoj odgovornosti i promicanju kulture i umjetnosti. „Podržavamo razradu idejnog rješenja Muzeja rodne kuće Ive Andrića, na kojem su angažirani poznati bh. arhitekti. Prostorije u prizemlju bit će mjesto kulturnih zbivanja s etnološkom suvenirnicom.
Tu će se moći kupiti knjige o životu i djelu Andrića, te ostalih bh. pisaca. Tako dajemo veći značaj djelu ovog nobelovca, koji se i danas dostojno slavi”, s altruizmom, priča Köpruner. „Čak gotovo 16 godina od privatizacije, svu dobit investiramo u nove proizvodne pogone i modernu tehnologiju za proizvodnju”, zaključuje Snježana Köpruner. A Köpruner je i aktivna zagovornica izmjene postojećih zakona, za bolji položaj radnika, ali i povećanje konkurentnosti lokalnih proizvođača. Također, stalno i uporno, ukazuje na potrebu reorganiziranja i reforme školstva, što je, s tugom ističe – rak-rana bh. društva. Večernji.ba
