Inspektori nisu zatekli niti jednog maloljetnika u 124 objekta legalnih priređivača igara na sreću
Populističke najave nadležnih neće riješiti problem maloljetničkog kockanja jer je maloljetnicima strogo zabranjen ulazak u kladionice i automat klubove legalnih priređivača igara na sreću. Ovi objekti predmet su stalnih kontrola Republičke uprave za igre na sreću iz koje su prošlog mjeseca saopštili da u kontrolama u 124 objekta nisu zatekli niti jednog maloljetnika u kladionicama legalnih priređivača igara na sreću!
Ipak, banjalučke i republičke vlasti nastavljaju da prijete uvođenjem minimalne udaljenosti od 500 metara između obrazovnih ustanova i kladionica. Najavljuju i uvođenje taksi od 25.000 KM kako bi ih visokim nametima zatvorili, te izmjenama Zakona.
Time zakonodavac legalnu industriju priređivanja igara na sreću gura u sivu zonu, nanosi štetu maloljetnicima, gradskom i republičkom budžetu, ali i hiljadama ljudi koji su zaposleni kod legalnih priređivača igara na sreću. Osim toga, rizikuju milionske gubitke u budžetu za odštete u slučaju tužbi priređivača.
Dokaz da ne postoji nikakva ugroženost maloljetnika uslijed blizine škola je i činjenica da se kladionice nalaze i u naseljima gdje maloljetnici žive. Upravo zato je ključna propisana mjera zabrane ulaska maloljetnicima u objekte u kojima se priređuju igre na sreću, što legalni priređivači poštuju.
PROBLEM SU UGOSTITELJSKI OBJEKTI SA TERMINALIMA
Međutim, to nije slučaj sa ugostiteljskim objektima u kojima su postavljeni terminali i u koje maloljetnici mogu da uđu kada žele, a nestručno osoblje ne provjerava godine igrača, niti su adekvatno opremljeni. Na 1.013 lokacija širom Republike Srpske nalaze se 2.424 terminala jedne privatne kompanije kojoj zakonodavac godinama pogoduje, a na kojima se hiljade maloljetnika svakodnevno kocka. Prema izvještaju RUIS-a iz prošlog mjeseca, u pitanju su hiljade kafića širom zemlje.
Zakonodavac je odredio da je terminale za igre na sreću obavezno opremiti softverom i hardverom koji služi za čitanje podataka o starosnoj dobi iz lične karte igrača, ali to se u ugostiteljskim objektima ne poštuje.
Nadležni bi više trebalo da se pozabave ilegalnim klađenjem maloljetnika u kafićima, a ne da populističkim najavama skupljaju jeftine političke poene uoči predstojećih lokalnih izbora. Takvim inicijativama pokušavaju da ugase legalnu industriju priređivanja igara na sreću i prebace je u crnu zonu putem raznih ilegalnih sajtova. Time žele da ugase specijalizovane objekte za igre na sreću koji pružaju svjetsku uslugu i zaštitu od maloljetničkog kockanja, a ostavljaju mogućnost privatnim kompanijama, koje bez radnika, ulaganja i zaštite od maloljetničkog klađenja, da nastavljaju da se bogate.
I ne samo to, ovim potezom hiljade lokala zakupodavaca moglo bi da ostane bez prihoda, kao i vezane djelatnosti koje sarađuju sa priređivačima igara na sreću. Ova politička hajka direktno ugrožava bezbjednost svih zaposlenih, posebno na uplatno-isplatnim mjestima, degradira njihov položaj u društvu iako rade po svim zakonskim normama koje su i sami propisali posljednjim Zakonom, a neodgovorne izjave pojedinaca stavljaju stigmu na uposlenike.
A najgore je što bi hiljade ljudi zaposlenih kod legalnih priređivača igara na sreću moglo bi da ostane bez posla.
REPUBLIČKA KASA NA UDARU
Bez velikog dijela prihoda u budžetu mogli bi da ostanu i brojni gradovi, ali i republička kasa. U slučaju tužbi ulagača, Grad bi morao da plati oko 500 miliona maraka odštete u arbitraži pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova. Naime, samo su planirani prihodi Grada Banja Luka od igara na sreću oko 4,5 miliona maraka, a ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak u Republici Srpskoj u 2023. godini iznosio je 124.171.150 KM, što je za 32 odsto više u odnosu na 2022. godinu.
Dakle, država je samo po osnovu naknada zaradila kao svi priređivači zajedno. Istovremeno, uplate pojedinih privatnih kompanija, niko ne objavljuje.
Dokaz je to da su priređivači bili u pravu kada su 2019. godine, prilikom donošenja novog Zakona o igrama na sreću, upozoravali da povlašćene privatne kompanije neće moći da doprinese budžetu koliko svi ostali priređivači igara na sreću…
PRIMJER ALBANIJE
Uprkos tome, pojedini političari ne odustaju od namjere da ugase legalnu industriju priređivanja igara na sreću od koje živi hiljade porodica širom zemlje i koja puni lokalne i republički budžet. Kao argument navode netačnu informaciju da su u Albaniji zabranjene igre na sreću, ne znajući da je ova država ponovo dozvolila priređivanje! U Albaniji su naučili lekciju jer je zabranom klađenje prešlo na crno tržište, a država imala ogromne gubitke, pa su sve vratili u legalne okvire.
Asocijacija legalnih priređivača igara na sreću ALPIS
