Pet “loših” navika koje zapravo znače da ste pametniji nego što mislite

Nije dobro ako postanemo ekstremni kada su u pitanju naše “loše navike”, međutim u manjim dozama one mogu biti dobre, a neke mogu značiti i da ste inteligentniji nego što mislite. U nastavku pročitajte pet takvih navika, zbog kojih ste vjerovatno nekad u životu opomenuti, ali one su zapravo potvrda inteligencije.

Oko definicije inteligencije čak se ni stručnjaci ne slažu, a prema riječima profesora Roberta J. Sternberga, inteligencija je sposobnost učenja iz iskustva, sposobnost prilagođavanja novim situacijama te sposobnost razumijevanja i rukovanja apstraktim konceptima.

Psovanje

Iako se na psovanje vrlo često gleda kao na odraz slabog obrazovanja i inteligencije i na nešto čemu ljudi pribjegavaju kada se ne mogu sjetiti prikladne riječi, istraživanja su pokazala da ljudi koji mogu smisliti više psovki općenito imaju veći vokabular.

Tečno psovanje povezano je naime s verbalnom tečnošću, a lingvistička sposobnost jedna je od osobina inteligentnijih ljudi. Zato vas ne treba iznenaditi činjenica da pametni ljudi znaju više psovki, čak i ako ih ne koriste učestalo.

Neurednost

Iako ste možda pomislili da su inteligentne osobe organizirane i uredne, to ne mora biti slučaj. Na Univerzitetu u Minnesoti proveden je eksperiment u sklopu kojeg su ljudi koji su bili u neurednom okruženju došli do kreativnijih ideja od onih u urednom prostoru. Kako je objasnila autorica studije Kathleen Vohs, čini se da neuredno okruženje dovodi do odmaka od tradicije i dolaska do svježih pogleda na stvari. S druge strane, uredno okruženje potiče igranje na sigurno. Kreativnost je osobina koju posjeduju pametni ljudi, a ona može dovesti do neurednosti, odnosno nije nered taj koji potiče kreativnost, nego je kreativnost ta koja stvara nered. Kreativni ljudi se, naime, često izgube u razmišljanjima i usredotočeni su na problem pri čemu im urednost postaje manje bitna.

Oduglovačenje

Pametni ljudi skloni su odugovlačenju kada su u pitanju svakodnevne obveze. Najčešće je to tako jer rade na stvarima koje su im važnije. Također, dio stručnjaka tvrdi i da pametni ljudi odugovlače i kada su u pitanju stvari do kojih im je stalo te da je odugovlačenje ključno za inovacije. Pobornici ove teze kao primjer navode Stevea Jobsa, koji je određene stvari odgađao kako bi si otvorio prostor za još bolje ideje, umjesto da se odmah “baci” na najočitije izbore.

Dugo spavanje

Istraživanja su pokazala da ljudi koji ostaju budni duže i ujutro se bude kasnije imaju veći kvocijent inteligencije. Istraživanje provedeno na Univerzitetu u Southamptonu uspoređivalo je i socioekonosmki status 1229 ljudi s njihovim navikama spavanja i pokazalo se da su ljudi koji kasnije odlaze u krevet i kasnije se bude više natjecateljski raspoloženi i zarađuju više novca.

Sarkazam

Nisu svi ljubitelji sarkazma, međutim za kvalitetan sarkazam potrebna je inteligencija. Sarkastični odgovori na nečije primjedbe zahtijevaju više razmišljanja i dobra su vježba za mozak. Često su, naime, i šaljivi i zagonetni pa ih sve osobe ne razumiju te moraju dublje razmisliti o temi kako bi shvatile pravu namjeru.

Objavi oglas za posao
MOŽDA VAS ZANIMA
DRUGI UPRAVO ČITAJU