-2.1 C
Sarajevo
Utorak, 30 studenoga, 2021
Još

    “Bolno poniženje” vojske SAD: Kako je Sjeverna Koreja trajno zarobila američki špijunski brod

    ()

    Postoji samo jedan aktivan brod američke mornarice koji je u vlasništvu strane vlade. I to, ni manje-ni više nego Sjeverne Koreje.

    Dvadeset trećeg januara 1968. godine Sjeverna Koreja je napala i oduzela USS Pueblo, polunaoružani špijunski brod koji se kretao u međunarodnim vodama u blizini njihove obale. Barem je tako tvrdila američka vlada. Poslat je kako bi sakupio što više podataka o “misterioznoj” vojsci još misterioznije nacije, a na njemu se nalazila osjetljiva špijunska oprema za enkripciju i obavještajne dokumente.

    Jedan član posade je ubijen, a 82 ostala člana su zarobljena i maltretirana narednih godinu dana.

    Iako su ove dvije zemlje u čudnim odnosima više od pola vijeka, neki periodi su bili gori od ostalih. Te 1968. godine, čak i po današnjim kriterijumima, bilo je jako opasno. Kao i danas, obje zemlje su razmijenile oštre note upućene jedna drugoj. Odmah nakon otimanja broda, američka mornarica insistirala je na tome da se posada vrati i da se Sjeverna Koreja izvini, a željeli su čak da traže i kompenzaciju u skladu sa međunarodnim pravom.

    Pjongjangu se ovo nije dopalo. Narednih par mjeseci obilježile su tenzije i mali okršaji između SAD i Sjeverne Koreje. Nekoliko dana ranije specijalne snage Sjeverne Koreje su skoro uspjele da ubiju predsjednika Južne Koreje u Plavoj kući, koja je ekvivalent Bijeloj kući u SAD.

    S druge strane, vrhovni general Park Chung-Kuk izjavio je da se USS Pueblo kretao vodama Sjeverne Koreje, a ne međunarodnim. Pjongjang je tražio od SAD da to priznaju i da upute izvinjenje i obećaju da se tako nešto više nikada neće ponoviti – dokumentovano. Washington je prvo ignorisao ideju, ali su na kraju pristali i tako obustavili jednogodišnju diplomatsku sramotu kojoj su bili izloženi.

    U tim mjesecima, SAD koje su bile u ratu sa Vijetnamom stekle su veliko vojno prisustvo oko Južne Koreje, gdje su raspoređivale nekoliko nosača aviona. SSSR, ključni sjevernokorejski saveznik, poslao je brodove u Japansko more. Scenografija je izgledala kao da se priprema jedan ozbiljan konflikt.

    U međuvremenu zarobljena američka posada u Pjongjangu preživljavala je teror – glad, saslušanja, premlaćivanja i psihološko mučenje trajali su nešto manje od godinu dana. Komandant Lloyd M. Butcher je čak izveden pred lažni streljački vod da bi “priznao” svoje greške kada su zaprijetili da će ubiti njegove ljude.

    Za Sjevernokorejce, brod je bio pravo bogatstvo za realizaciju špijunskih poslova zahvaljujući svoj tehnologiji koju je posjedovao i priručnicima za rukovanje. Zanimljivo je da je posada SAD u momentu preuzimanja broda pokušala da uništi mnoge stvari na njemu, ali stručnjaci vjeruju da je velika vrijednost ipak pala u ruke Sjeverne Koreje, tačnije pripadnika KGB-a u SSSR-u.

    Inače, tadašnji američki predsednik Lyndon Johnson susreo se sa ozbiljnim zahtjevima da se osveti Sjevernoj Koreji. Štaviše, postojali su i ratni planovi, koji su uključivali nuklearne napade. Srećom, Johnson je bio uzdržan i želio je diplomatskim putem i tajnim pozivima riješiti spor. Jack Cheevers, koji je napisao knjigu o incidentu sa Pueblom, zapitao se da li bi i Trumpova administracija pokazala ovakvu uzdržanost da se suočila sa sličnom provokacijom.

    Posada je puštena na slobodu pred Božić, a SAD su se izvinile Sjevernoj Koreji i potpisale dokument da se tako nešto više neće ponoviti. Šteta je ipak učinjena – Sjeverna Koreja je ponizila Ameriku i postigla svoj cilj. Danas, trofej Hladnog rata usidren je u rijeci Potong kao dio ratnog muzeja u Pjongjangu.

    Otimanje američkog broda dobar je podsjetnik da je režim Kim Jong-una, sada već trećeg nasljednika diktature, nepredvidljiv etnitet koji ne poštuje međunarodna pravila. Tokom Drugog svjetskog rata SAD i SSSR su imali jasan dogovor o špijunskim brodovima – ne dirajte nas, nećemo ni mi vas. SAD su pogrešno procijenile Pjongjang smatrajući da će poštovati ista pravila. Ali, nisu.

    Takva potcjenjivanja ništa manje nisu opasna ni danas.

    Izvor: b92.net

    Koliko je koristan ovaj tekst?

    Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

    Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

    Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

    Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

    Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

    NAJNOVIJE VIJESTI
    Možda vas zanima I OVO