Centar za obuku pasa za otkrivanje mina u BiH realizira projekte vezane za protivminsko djelovanje, a jedan od njih je i pomoć žrtvama mina.
Voditeljica projekta pomoći žrtvama mina u ovom centru Marija Trlin je u razgovoru za Fenu kazala da su s tim projektima počeli krajem 2014. godine kada su, zahvaljujući partnerima u Americi, Marshall Legacy Institutu, započeli implementaciju projekta ‘Children against mines’ (CHAMPS).
- Sam naziv ‘Djeca protiv mina’ ukazuje na to da smo u taj projekt uključili djecu u BiH. Osnovni cilj takvog projekta, kojeg finansira SAD, jeste da su djeca u BiH iz šest različitih škola, iz različitih dijelova BiH, počeli komunikaciju s američkom djecom. Oni se tu uče biti građani svijeta, uče se kako proširiti svoje vidike i kako pomoći, doprijeti do žrtava mina kojima je pomoć potrebna – navela je Trlin.
Po njenim riječima, proces deminiranja ide svojim tokom i izuzetno su zadovoljni načinom, posebno u posljednjih nekoliko godina, kako se rješava problem mina, „ali žrtve mina u ovoj zemlji uvijek će ostati osobe kojima je pomoć potrebna“.
- Zahvaljujući uređenom sistemu u našoj državi, žrtve mina jesu obuhvaćene projektima pomoći koje im pruža država, ali smo utvrdili da ta pomoć nije adekvatna. Zbog toga smo i započeli s projektima pomoći žrtvama mina, nadograđivali smo tu postojeću pomoć na nešto puno veće i ono što je prilagođeno njihovim potrebama – pojasnila je Trlin.
Kaže da su takav model primjenjivali i u projektu CHAMPS, a ciljna grupa su svi muškarci i žene koji su u potrebi, kojima je proteza dotrajala i istrošena.
- Djeca su se tu posebno angažirala, jer su u svojim zajednicama prepoznavali osobe kojima je pomoć potrebna i s njima stvarali jednu posebnu prijateljsku vezu koja se žrtvama mina ispostavila kao još jedan od dodatnih vidova pomoći koja im je bila potrebna. Taj projekt implementiramo i jako smo zahvalni Vladi Sjedinjenih Američkih Država što je prepoznala potrebe žrtava mina u BiH. Tu smo u kontinuitetu već od 2014. godine i nadamo se da ćemo nastaviti – navela je Trlin.
Napominje da godišnje pomažu 20 žrtava mina i dopru sigurno do 4.000 ljudi s porukama o opasnosti od mina, „što nije zanemariv aspekt ovog projekta“.
Trlin je kazala da su u junu ove godine započeli i projekt pomoći žrtvama mina u BiH, koji finansira Vlada Njemačke, na čemu su izuzetno zahvalni.
- Njemačka nam se pojavila prvi put kao donator ovakvih projekata. U okviru tog projekta oni subvenciniraju 60 visokokvalitetnih proteza. U okviru tog broja imamo pet osoba koje su dvostruki amputirci. Koncept je da se sredstva koja su na raspolaganju od države nadopune sredstvima od donatora, s tim da smo uspostavili jedan normativ i koliko smo vidjeli od korisnika, oni su izuzetno zahvalni i zadovoljni – naglašava Trlin.
Po njenim riječima, osnovni je cilj da svaka od žrtava mina iz ovog projekta izađe zadovoljna, da ta proteza koju dobiju bude u upotrebi koliko god oni tokom dana imaju potrebu da se kreću.
- Smatramo da je lakoća kretanja, zapravo, lakoća života. Osnovni cilj ovog projekta, kojeg finansira Njemačka vlada, je osigurati mobilnost svake žrtve mina bez bola, bez patnje, s čime su oni već dugo suočeni. U proces su uključene i dvije žrtve mina, koje se na ovaj način ekonomski osnažuju i nama daju veliki doprinos, jer je ta saradnja žrtve mina sa žrtvom mina izuzetno važna – smatra Trlin.
Po njenim riječima, oni se jedni drugima puno lakše otvaraju, jedni druge lakše savjetuju, što je izuzetno važno u ovom projektu.
- Mi ne samo da radimo proteze, nego žrtve mina okupljamo na sastancima, radionicama, diskusijama, gdje oni razmjenjuju iskustva, potrebe i jednostavno dijele svoje strahove i poteškoće s kojima žive svaki dan – kazala je Trlin.
Napomenula je da su u ovaj projekt uključena i tri paraolimpijca, od kojih je jedan dvostruki amputirac. Kaže da su ponosni su što su trojici mladih, uspješnih sportaša završili proteze prije njihovog odlaska u Tokio na paraolimpijadu.
Ovaj projekt, koji finansira Vlada Njemačke, počeo je 1. juna, a završava se 31. decembra.
- Očekujem da ćemo početkom decembra imati završenih svih 60 proteza i zadovoljinih korisnika. Obećali smo im i stojimo pri tome, da u naredne tri godine oni imaju servis, popravak svih tih proteza bez ikakvih dodatnih torškova – kazala je Trlin na kraju razgovora za Fenu.
