Podsjetila je da je BPK-a u cjelini kao Grad Goražde u tom periodu znatno bio zagađen minama.
“Oko deset procenata ukupne površine Grada Goražda je bio pod minama. Ako uzmemo u obzir da se radi o šumskim, poljoprivrednim kao i površinama u neposrednoj blizini objekata to je u poslijeratnom periodu bio veliki problem. Do sada je od mina očišćeno četiri miliona i sedamsto hiljada metara kvadratnih površine, dok se još oko dvadeset miliona metara kvadratnih još nalazi pod minama” – pojašnjava Drakovac.
Istakla je da su aktivnosti na deminiranju intenzivirane od 2014. godine, od kada su očišćene površine u neposrednoj blizini grada i naseljenih objekata.
”Izuzetno teška situacija bila je u mjesnim zajednicama Zupčići, Vran Potok, Ilovača, Desani, Kazagići i brojnim drugim, međutim uz podršku brojnih ambasada uspjeli smo značajno taj prostor pomjeriti tako da u ovom trenutku možemo biti relativno zadovoljni, iako je ostala velika površina pod minama” – navodi ona.
Drakovac je naglasila da su zbog pandemije značajano reducirane aktivnosti i kod obilaska i izrade projekata deminiranja.
”Preostala teritorija pod minama podjelit će se u osam projekata minsko-sumnjive površine (MSP) što će raditi BH MAC, Oružane snage i Norveška nevladina organizacija. Naglašavam da je ta površina udaljena od naseljenih područja ali opasna je i mi imamo obavezu da je deminiramo do 2027. godine, u skladu s novom državnom strategijom” – istakala je Drakovac.
