Desetak kilometara od Kaknja, nadomka sela Zajezda, već dvije godine funkcionira Malak farma, jedinstveni koncept ruralnog razvoja, proizvodnje i uzgoja hrane biljnog i životinjskog porijekla, u simbiozi sa turističkim kapacitetom boravka u prirodi.
Predstavnici Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već izvjesno vrijeme sarađuju i uključeni su u kontrolu pojedinih procesa proizvodnje, a na poziv uprave farme upriličen je sastanak i upoznavanje sa mogućnostima, kapacitetima i potrebama unapređenja i razvoja svih vidova saradnje.
Unapređenje proizvodnje
Kako ističe Nedžmin Begić, direktor Farme, u proizvodne, prerađivačke i turističke kapacitete na ovoj lokaciji uloženo je deset miliona KM, a trenutno je zaposleno 55 osoba, uz stotine kooperanata, povremenih saradnika i angažiranih osoba. Sve je to dio ukupne investicije Malak grupe, teške stotinjak miliona KM, koja sadrži i pogon drvne industrije u Donjem Vakufu sa više od 220 radnika, te hotelsko-turističke kapacitete u Sarajevu.
– Kad smo krenuli, naš strateški cilj je bio da pokrenemo ljude na selu, da shvate da mogu živjeti od svog rada, da mladi ne moraju ići trbuhom za kruhom i da mogu pristojno živjeti od svog rada. Trenutno imamo 76 kooperanata koji po našim standardima i samo za nas proizvode mlijeko, voće, od čega pripremamo pekmeze, druge proizvode. Osamdeset posto ulaganja i ljudskog i tehničkog kapaciteta Farme je posvećeno proizvodnji, a turizam i posjeta Farme se stvorila kao želja ljudi, kaže Begić.
Higijena i zdravstvena ispravnost hrane nulti su prioritet i vlasnik i menadžment su odlučili da sve proizvedeno na, oko i za farmu ne smije sadržavati nikakve hemijske aditive, nikakve GMO sastojke i mora proći najstrože lične i svjetske standarde i certifikate.
– Investirali smo 215 hiljada KM u dovođenje vodovoda, a ne hlorisanu pitku vodu koristimo u plastenicima, a više od 800 hiljada KM u mljekaru. To je primjer koliko pazimo na svaki segment proizvodnje, kaže Begić.
Predstavnici Instituta i čelni ljudi Farme su se složili da je zdravstvena ispravnost hrane, pogotovo u ovako složenim i zatvorenim procesima od stvaranja do trpeze, vrlo osjetljiva tema kojoj se mora pristupiti s maksimalnom pažnjom i oprezom.
S druge strane, upravo Malak farma je pravi i originalni “recept” za Strategiju ruralnog razvoja i koncept približavanja kapaciteta bosanskohercegovačkog sela onom što treba i može biti “dobitna kombinacija” i prepoznatljiv brend naše domovine, kad su u pitanju približavanja evropskim standardima i potrebama.
– Standardizacija proizvodnje radi razvoja, ali i siguran partner koji zna šta hoće, primjer su kako ići naprijed. ovdje smo se uvjerili da je vizija ulagača i menadžmenta dala nadu proizvođačima, koji osokoljeni korektnim partnerom ulažu is ami, proširuju kooperantske kapacitete i vide perspektivu u onome što rade, ističe dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Farma trenutno u vlasništvu ima 200 dunuma zemlje, a još 300 je u dugoročnom najmu. Na farmi je trenutno oko 150 krava i bikova, 700 ovaca, 250 koza, stotinjak koka nosilja. Kapacitet klaonice je dvadesetak grla dnevno, dok mljekara može “izbaciti” pet tona mlijeka u jednoj smjeni. Čak šesnaest kooperanata proizvodi visokokvalitetni med za Farmu, na više lokacija u BIH.
– Naš isključivi zahtjev je apsolutna zabrana vještačkih aditiva, oni koji su probali hranu u našem restoranu ili kupili meso, mlijeko ili prerađevine dobili su najbolje meso od stoke koja se uzgaja po apsolutno organskim i strogim propisima, navodi direktor Begić.
Ruralni turizam
Zanimljivo je da je farmu proteklog ljeta i jeseni posjetilo više od 13.000 punoljetnih osoba i višestruko više djece, uključujući učenike desetina škola iz srednje Bosne. U narednoj godini namjera je da se “škole u prirodi” i upoznavanje najmlađih sa svime što Farma nudi, te doprinosi, budu organizovane iz cijelog regiona.
– Farmu ćemo, akoBogda, otvoriti u maju 2022. za posjetitelje. U ovoj 2021., nismo nikog vratili s vrata, mada realno nismo bili spremni za ono što nam se dogodilo. Od usta do usta, od uha do uha došlo nam je mnogo ljudi i trudili smo, koliko su kapaciteti dozvoljavali, da ugostimo sve, kaže Begić.
Upravo su mogućnosti koje nudi certificirana, proizvodnja usklađena sa najvišim standardima kvalitete i kontrole, te ozbiljan lanac u proizvodnji, preradi i plasmanu hrane ključ uspjeha u ruralnom razvoju, a kad se tome pridoda i benefit “povratka prirodi” kroz zdravo okruženje, ruralni turizam, šansu može vidjeti značajan broj sredina u Bosni i Hercegovini.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane
