“Zakonodavci su omogućili da vlasnici društava za upravljanje fondovima uzimaju naknadu od dva posto vrijednosti fonda godišnje. Time su zakonodavci dozvolili da društva potpuno ‘pojedu’ fond samo na osnovu provizije. Kontrolu nad tim društvima za upravljanje fondovima ima nekoliko grupa u BiH”, tvrdi predsjednik Udruženja dioničara Dividenda Halil Čengić u razgovoru za Klix.ba.

Naš sagovornik kaže da se 100.000 građana BiH konstantno potkrada – da se iz fondova izvlači novac, djelimično kroz nadoknade za upravljanje, a djelimično kroz prodaju dionica firmi u vlasništvu fondova. Njegov fokus leži na mišljenju kako se na taj način uzimaju pare od dioničara kojima, otkako su fondovi ustoličeni, upravljačka društva nisu dala ni dinara u vidu dividende.

“Dioničari svaki dan imaju manje vrijednosti u fondovima. U tome učestvuju i pojedine firme u zemlji koje prodaju dionice po paralelnom platnom sistemu gdje se dionice koje koštaju marku prodaju po 15 KM. Sve se to naplati u fondovima i to su milionski iznosi”, kaže Čengić.

Dva entiteta, dva sistema

Ono što naš sagovornik podvlači jeste poboljšana pozicija dioničara u Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH.

“U RS je donesen zakon po kojem su fondovi obavezni da se transformišu u otvorene fondove. To znači da vlasnik dionica ima pravo u svakom trenu prodati svoje dionice i zbog toga upravljačko društvo mora uvijek na raspolaganju imati spreman novac”, kaže Čengić.

On je naveo primjer u kojem je, kako tvrdi, Društvo za upravljanje fondovima Euroinvestment iz RS-a, koje je zapravo offshore kompanija Quantum Energy Corporation Limited s Kipra, povuklo čak dva miliona KM iz tog fonda.

“Dioničari su se pobunili i tužili upravljače. Viši privredni sud u Banjoj Luci presudio je da upravljači nemaju pravo uzeti dva miliona KM. Ipak, Quantum Energy je uputio žalbu na Vrhovni sud RS i oni su poništili odluku Višeg privrednog suda. Naravno, upravljači su onda tužili fond kako bi osigurali povlačenje 2 miliona KM u svoju korist, a s tim se složila i uprava fonda koja bi zapravo trebala štititi interese dioničara. Dakle, oni se bar bune, a u FBiH se ništa ne čini”, zaključio je Čengić.

Komisiji za vrijednosne papire mandat istekao 2009. godine

“Jedan od razloga je što je Ministarstvo finansija pod kontrolom HDZ-a BiH pa ministrima ne pada na pamet da se ograniče nadoknade koje upravljači mogu povlačiti iz fondova. Također, Komisija za vrijednosne papire je od 2009. godine van mandata jer, kako kaže jedno tumačenje, ‘komisija ima mandat sve dok se ne izabere druga’, a drugu ne žele predložiti ni predsjednik FBiH ni njegovi zamjenici”, rekao nam je Čengić.

Obratili smo se Komisiji za vrijednosne papire iz koje je došao odgovor kako članovi nisu u tehničkom mandatu, podsjetivši kako neimenovanje Komisije nije u njenoj nadležnosti.

“Ona za svoj rad odgovara Parlamentu Federacije BiH, a imenuje je i razrješava predsjednik Federacije BiH uz saglasnost potpredsjednika te uz potvrdu parlamenta FBiH”, rečeno je za Klix.ba.

Oni su pojasnili, pozvavši se na Zakon o investicijskim fondovima, da su propisani troškovi koji se mogu plaćati iz imovine zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom.

“Kao jedan od dozvoljenih troškova zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom navodi se naknada društvu za upravljanje, koja se zasniva na procentu prosječne godišnje neto vrijednosti fonda. Ista se u skladu s ovom zakonskom odredbom mora navesti u ugovoru između fonda i društva za upravljanje i u prospektu i statutu fonda. Zakonom je propisano da iznos troškova fonda podliježe godišnjoj reviziji od ovlaštenog vanjskog revizora. Zakonom je propisano da pokazatelj ukupnih troškova fonda ne može biti veći od 3,5 posto prosječne godišnje neto vrijednosti imovine fonda. Komisija svake godine po završetku godišnjeg obračunskog perioda objavljuje na svojoj web stranici sažeto poređenje pokazatelja ukupnih troškova svih zatvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom”, kažu iz Komisije za vrijednosne papire.

Sve po zakonu

Također, kada je riječ o primjeni scenarija iz RS-a u Federaciji BiH, iz Komisije su kategorični.

“Što se tiče promjene oblika zatvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u otvorene investicijske fondove, isto nije moguće s obzirom na član 58. stav 4. zakona prema kojem zatvoreni investicijski fond s javnom ponudom ne može promijeniti organizacioni oblik, zaključuju iz komisije.

Obratili smo se i Uredu predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za komentar o Čengićevim tvrdnjama.

“Još uvijek nisu stečeni uvjeti za imenovanje Komisije za vrijednosne papire, čim se steknu uvjeti komisija će biti imenovana”, kaže se u kratkom odgovoru.

1
Komentari

avatar
1 Teme komentara
0 Odgovori na temu
0 Followers
 
Najnoviji komentari
Najpopularniji komentari
1 Autori komentara
opljačkani Autori nedavnih komentara
  Prati komentare na ovaj članak  
Najnovije Najstarije Najpopularnije
Obavijest o
opljačkani
Gost
opljačkani

Čuj kad se steknu uvjeti,.. bit će imenovana komisija za vrijednosne papire,..
Moglo se to reći i iskrenije,.. “Kad se iz fondova za bagatelu rasproda sve što ima značajniju vrijednost,.. bit će imenovana komisija za vrijednosne papire”,..