Naslovnica Lifestyle Hormon sreće nastaje u našim crijevima – više nego u mozgu!

Hormon sreće nastaje u našim crijevima – više nego u mozgu!

113
PODIJELI

Crijevnu floru čini skupina “dobrih” bakterija koje žive u crijevu. One pridonose imunoregulaciji, propusnosti crijevne stijenke i probavljanju hrane, sintezi nutrijenata i vitamina te šalju signale gladi i sitosti prema mozgu.

Svima je poznat osjećaj umora i “magle” u glavi, a to su simptomi poremećaja probave. Emocionalni i psihološki faktori mogu izazvati probleme s crijevima, u kojima je smješteno čak 100 milijuna živaca, piše 24sata.hr.

Upala u crijevima narušava sustav propusnosti razgrađenih tvari u krvotok (kroz crijevne stijenke) jer dolazi do opuštanja međustaničnih veza, a to povećava propusnost i nekih toksina. Upalama pridonose zonulin iz pšenice, dok aglutinin može povećati crijevnu propusnost za štetne tvari jer potiče upalu u crijevima. I pšenični proteini su iritanti te u crijevu uzrokuju upalni odgovor, objašnjava akademkinja i neurologinja dr. Vida Demarin.

– Narušavanje crijevne mikroflore raznoraznim upalama dovodi do proljeva ili zatvora, žgaravice, bola, nadutosti, smrdljivih stolica… Naš mikrobiom je osjetljiv i kako smo tijekom života izloženi stresu, toksinima, različitim kemikalijama, nekim dijetama, ali i vježbanju, mikrobiom fluktuira od dobrog do lošeg – pojašnjava neurologinja Demarin u novoj knjizi “Zdrav mozak danas – za sutra”.

No bakterije u crijevima igraju značajnu ulogu ne samo u fizičkom, nego i u psihičkom zdravlju zahvaljujući njihovoj vlastitoj neuralnoj mreži, tzv. crijevnom živčanom sustavu (enteric nervous system, ENS).

To je kompleksni sustav koji čini oko 100 milijuna živaca, koji su smješteni u sluznici crijeva. Nazivamo ga još i “drugi mozak” jer nastaje iz istog tkiva kao i središnji živčani sustav te ima strukturne i kemijske sličnosti s mozgom, pojašnjava Demarin.

Komunikacija mozga i crijeva donosi sklad
Procjenjuje se da imamo od 400 do 600 milijuna neurona (živčanih stanica) u našim crijevima, a to je tri puta više neurona nego što ih ima u mozgu štakora.

– Nismo svjesni svojeg ‘razmišljanja crijevima’, no taj sustav proizvodi oko 95 posto serotonina i 50 posto dopamina koji se nalaze u tijelu – naglašava Demarin.

Povezanost, odnosno komunikaciju “oba mozga” omogućuje sklad hormona, neurotransmitera i električnih impulsa koji putuju živčanim putevima, a koji uključuju endokrine te imunosne i neuralne puteve. To znači da emocionalni i psihološki faktori mogu izazvati simptome u crijevima uzrokujući probleme bez jasnog fizičkog uzroka – tzv. gastrointestinalne poremećaje u pokretanju i kontrakciji crijeva koji uzrokuju upale, bolove i druge crijevne simptome.

– A takve je poremećaje gotovo nemoguće liječiti bez analize psiholoških čimbenika – zaključuje Demarin.

Crijeva utječu na razmišljanje
Najnovija istraživanja pokazuju da anksiozni i depresivni ljudi mogu razviti probleme s crijevima, poput IBS-a (irritable bowel syndrome). To je posebno značajno jer od 30 do 40 posto ljudi ima funkcionalnih problema, kaže dr. Jay Pasricha sa Sveučilišta ‘John Hopkins’ iz Baltimorea. Aktivnosti u probavnom traktu mogu utjecati i na kognitivne funkcije (razmišljanje i pamćenje).

Reducirajte unos šećera
Zdravlje našega mozga uvelike ovisi o nizu navika koje utječu i na zdravlje crijeva, u najvećoj mjeri prehrambenih. Poboljšanje dolazi uz redukciju šećera i rafiniranih ugljikohidrata te uzimanja probiotika, savjetuje dr. Demarin.
Osjetljivi na gluten?

Što se tiče pšeničnih proteina, najpoznatija je upala uzrokovana glutenom kod ljudi s celijakijom ili preosjetljivošću na gluten, no i ljudi koji nisu posebno osjetljivi na gluten najčešće imaju slične tegobe koje su manje izražene u obliku kroničnih, ponavljajućih crijevnih tegoba.

Kako prirodno povećati serotonin?

Više svjetlosti
Najidealnije je boraviti na suncu, ali ako sunca nema, u kući treba biti dobro osvjetljenje pa postavite nekoliko svjetiljki više kako bi vaš dom tijekom tmurnih dana bio svjetliji – osjećat ćete se bolje.

Ispravite se
Pognuto držanje u ljudima izaziva osjećaj manje vrijednosti, iako toga nisu svjesni. Uz to, nivo hormona sreće se smanjuje što pak vodi svim problemima koji su nabrojani ranije u tekstu. Zato, ispravite se, jer ćete se tako osjećati samopouzdanije, a time i sretnije.

Pazite što jedete
Složeni ugljikohidrati bogati su triptofanom – aminokiselinom koja je zaslužna za regulaciju proizvodnje serotonina. Pod složene ugljikohidrate svrstava se tjestenina, riža, kruh, žitarice, krumpir, grah itd. Nedostatak triptofana u tijelu vodi lošem raspoloženju i tjeskobi. Stručnjaci savjetuju kako je bolje umjesto posezanja za, na primjer, pečenim krumpirićima ili nekim pecivom, pojesti puretinu, jaja, banane ili orahe.

Zapjevajte
Prema nekim istraživanjima, pjevanje s grupom ljudi u tijelu potiče oslobađanje hormona sreće i hormona ljubavi – serotonina i oksitocina. Ako nemate s kime zapjevati, pjevajte sami, na primjer – dok se tuširate ili kuhate omiljeno jelo, sigurno ćete se osjećati bolje i sretnije.

Redovito vježbajte
Koliko god bili u gužvi, dnevno možete odvojiti 20 minuta za vježbanje, ako to zaista želite. Fizička aktivnost uvelike doprinosi dobrom raspoloženju, a i zdravlju općenito.

Spavajte kvalitetno
Kvalitetan san je neophodan za proizvodnju hormona sreće pa pazite na to kako i koliko spavate. Važno je da se budite odmorni kako bi mogli pravilno funkcionirati.

Prošećite prirodom
Šetnja po prirodi na svježem zraku doprinosi osjećaju opuštenosti i sreće kao i druženje s prijateljima.

Čitajte, slušajte glazbu…
Sreću u vama izazvat će i bavljenje hobijem koji volite, slušanje muzike, opuštanje uz dobru knjigu…

vecernji.ba