Naslovnica Vijesti BiH Ovim tempom gradnje autoputeva Hrvatsku ćemo prestići za 84 godine, a Srbiju...

Ovim tempom gradnje autoputeva Hrvatsku ćemo prestići za 84 godine, a Srbiju za 46

264
PODIJELI
oglasi

Mapa na kojoj je prikazana mreža autoputeva u bivšoj Jugoslaviji dobila je na popularnosti početkom sedmice, a ono što upada u oči jeste praznina na području Bosne i Hercegovine.

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine vozačima su na korištenje prepustili blizu 95 kilometara autoceste (dužine u tekstu su približne, op.a.). Ovom prilikom ne računamo dionice koje se ne koriste (blizu 9 kilometara između Odžaka i Svilaja) i one koje su u izgradnji (gotovo 8 kilometara Zeničke zaobilaznice).

U Republici Srpskoj vozačima je na raspolaganju gotovo 80 kilometara autoceste, također ne računajući 25 kilometara u izgradnji koji se nalaze između Laktaša i Prnjavora. Ipak, treba imati u vidu da će se spomenuta dionica u promet najvjerovatnije pustiti početkom septembra.

Dakle, zbir autocesta koje su na raspolaganju građanima Bosne i Hercegovine s augustom 2018. godine iznosi blizu 175, dok će se taj broj prije izbora povećati na 200 otvaranjem dionice Laktaši – Prnjavor.

Bilo da uzmemo prvi ili drugi broj kao relevantan, zemlje regije su uglavnom u oba slučaja daleko ispred Bosne i Hercegovine.

Tempo, tempo…

Ipak, posjetimo na trenutak matematičku vjerovatnoću da se i ovakva mapa može promijeniti, odnosno da se nekim čudom dva preduzeća u BiH ubrzaju radove, odnosno da politički utjecaj na gradnju prestane postojati. Primjere imamo u našem komšiluku gdje se Srbija približava hrvatskom broju kilometara upravo zbog zanosa (čitaj: novca) u opsegu radova paralelno prateći stagnaciju u Hrvatskoj. Iako su nekoliko godina daleko, tempo je jasan.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, da bi stigla Srbiju, naša preduzeća zajedno moraju otvarati po respektabilnih 60 kilometara autoputa godišnje u narednih 10 godina. Naravno, uz pretpostavku da Srbija iz nekog razloga prestane praviti ceste.

Za prestizanje Hrvatske nam treba brzina od 110 kilometara godišnje u narednih 10 godina.

Da bi došli na nivo Slovenije broj otvorenih kilometara se u narednih 10 godina mora povećati na 40, a da bi prestigli Makedoniju, što je možda i najlakše, opet se broj novonapravljenih kilometara mora održati na 50 u narednih 12 do 18 mjeseci.

Povratak u realnost će prikazati pravu bajkovitost većine navedenih nagađanja. Naime, s obzirom da se prva autocesta u BiH izgradila davne 2003. godine, da je od tada prošlo 15 ljeta i da je do sada u saobraćaj pušteno blizu 200 kilometara (pretpostavimo da je dionica Laktaši – Prnjavor otvorena), to rezultira jedinstvenim tempom gradnje od mizernih 13 kilometara godišnje.

Sa ovakvom brzinom, Makedoniju bismo prestigli za 4 godine, Sloveniju za 30, Srbiju za 46, a Hrvatsku za nevjerovatne 84 godine.

Gdje je regija, a gdje smo mi
Gore navedene procjene dobivene su računanjem razlike u kilometrima između BiH i zemalja u regionu.

Srbija je prije raspada Jugoslavije raspolagala sa 90-ak kilometara autoputa “Bratstvo i jedinstvo”, blizu 220 kilometara autoputa Beograd – Niš i 30-ak kod Novog Sada, dok je danas taj broj respektabilno veći. Naime, naši istočni susjedi voze na gotovo 800 kilometara, što kazuje da su nakon raspada SFRJ izgradili više od 500 kilometara moderne saobraćajnice.

Žila kucavica Srbije je Koridor 10, odnosno autoput A1 od Subotice, preko Novog Sada i Beograda pa do Leskovca. Trenutni najveći zamah su radovi na budućoj autocesti A2 između Beograda i Čačka, te nastavak gradnje A1 prema jugu te njegov ogranak u vidu autoputa A4 prema Makedoniji.

Kosovo ima mrežu autoputeva na dužini od oko stotinjak kilometara, što je također za pohvalu s obzirom na veličinu države.

Naši zapadni susjedi su prestali da grade autoputeve u posljednje dvije godine, a nakon što su izgradili zavidnu mrežu u dužini od više od 1.300 kilometara, tu računajući blizu 340 kilometara izgrađenih za vrijeme Jugoslavije, uglavnom na dionici već spomenutog „Bratstva i jedinstva“ te manji dio između Zagreba i Karlovca.

Slovenija raspolaže s više od 600 kilometara, uključujući postojeće dionice izgrađene za vrijeme Jugoslavije u dužini od 70 kilometara.

Makedonci također napadaju teren pa su nakon raspada Jugoslavije izgradili 250 kilometara autoputa, dok su u izgradnji dionice od Skoplja do Šipa te od Ohrida do Kičeva.

Od Bosne i Hercegovine gora je samo Crna Gora koja nema ni jednog metra izgrađenog autoputa, mada je u izgradnji dionica od Podgorice ka sjeveroistoku zemlje.

 

 

klix.ba