REKLAMA - NASTAVITE ČITATI ISPOD OGLASA

Prognozu rasta BDP-a za 2019. godinu snizili smo na tri posto uglavnom temeljem slabijeg trenda vanjske potražnje, zastoja u privatnim kapitalnim izdacima, te blagog usporavanja privatne potrošnje – saopćio je  direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko Grupacije Hrvoje Stojić.

Naglašava da očekuje da će budžet ostati u suficitu zbog plana privremenog finansiranja za prvo polugodište 2019. godine, ograničene potrošnje, odgođenih javnih kapitalnih izdataka, dok se jaz u tekućem računu nastavlja povećavati uslijed pojačane potražnje za uvozom i potrošnjom.

Rast BDP-a u zadnjem kvartalu 2018. godine ostao je na stabilnih tri posto (3,1% za finansijsku godinu 2018.) unatoč slabim rezultatima industrijske proizvodnje, usporavanju robnog izvoza i otpuštanju zaliha.

Po Stojićevim riječima, potrošnja domaćinstava zadržala je snažan trend zahvaljujući ubrzanju rasta plaća i radnih mjesta, 14 posto višim inostranim turističkim noćenjima te stalnim doznakama nerezidenata.

Stagnantna dinamika robnog izvoza uslijed pada EU potražnje, privremenih prekida u radu Aluminija i carina koje je nametnulo Kosovo, popraćeni su i privremenim sporijim rastom uvoza te se pokrivenost robnog uvoza izvozom tek neznatno promijenila (na godišnjem nivou) na 62 posto.

Industrija je usporila uglavnom u segmentu proizvodnje energije, te sektoru ne-trajnih i intermedijarnih proizvoda. Visokofrekventni pokazatelji ukazuju na usporavanje rasta BDP-a na dva posto godišnje u prvom kvartalu 2019. godine kroz daljnji pad industrije i pogoršanje uslova vanjske trgovine.

Bh. ekonomija se, kako se navodi, pokazala otpornijom na kontinuiranu političku nestabilnost. Ipak, rečeno je da je smanjena prognoza rasta BDP-a za 2019. godinu na tri posto (s prijašnjih 3,5%) uslijed znatno slabijeg impulsa vanjske potražnje i posljedičnih odgađanja privatnih kapitalnih izdataka, kao važnih pokretača potrošnje.

– Unatoč političkim pitanjima, ubrzanje ulaganja pružit će oslonac rastu putem energetskih projekata, cestovnih infrastrukturnih projekata sufinansiranim od strane EBRD-a, te stambene izgradnje. Privatna će potrošnja usporiti no ostaje poduprta snažnijim tržištem rada, rastom zaduživanja i prilivom od turizma. Rizici za rast uglavnom su politički. Nakon formiranja državne vlade i povratne informacije Bruxellesa o upitniku EU-a tokom drugog kvartala, BiH može ponovno pokrenuti reforme s ciljem EU kandidature (2020), no s izgledima za kasniji ulazak – navode iz Addiko Grupacije.

Standard and Poor's nedavno je poboljšao izglede za kreditni rejting („B“) Bosne i Hercegovine na pozitivne, uslijed boljih ekonomskih izgleda s obnovljenim MMF programom i fokusom na strukturne, izborne i pravosudne reforme. Rejting također podržavaju razborita fiskalna politika, smanjenje javnog duga i postojani izgledi za rast dok bi održiva primjena programa MMF reformi mogla rezultirati povećanjem kreditnog rejtinga već kasnije ove godine (ili početkom 2020.).

Bosna i Hercegovina je u 2018., kako kažu, vjerojatno ostvarila suficit državnog budžeta od oko jedan posto BDP-a  zahvaljujući stabilnom prilivu od poreza (7,2 posto jači cestovni porezi), ograničenoj potrošnji i manjim kapitalnim izdacima uslijed političkog zastoja.

– S obzirom na režim privremenog finansiranja u prvom polugodištu 2019., ograničenjima rashoda u 2019. godini (s kašnjenjima u kapitalnim izdacima za javnu infrastrukturu) i snažnu domaću potražnju, ponovno vidimo budžetski suficit od 1 posto BDP-a, iako s većim negativnim rizicima u slučaju jače realizacije kapitalnih izdataka. Također, očekujemo da će apetit za potrošnjom opadati kada nova vlada nastavi razgovore s MMF-om – saopćila je Addiko Grupacije.

Fokus politike i protuAddikocikličnih mjera bit će na stvaranju fiskalnog prostora za kapitalne izdatke kroz racionalizaciju potrošnje, reforme poduzeća u državnom vlasništvu, usklađivanje poreznih rezova na rad/birokraciju među entitetima, itd.

Deficit tekućeg računa pao je na 700 miliona eura (4 posto BDP-a) u 2018. godini, zbog snažnijeg suficita u sektoru usluga i stabilizacije robnog deficita.

U 2019. godini očekuje se blagi rast deficita na oko 4,8 posto BDP-a uslijed snažnije uvozno orijentisane potrošnje i investicija, dok vanjski rizici ostaju ograničeni višim deviznim rezervama (7+ mjeseci pokrivenosti uvoza), kao i pokrićem direktnih stranih ulaganja u uslovima snažnijeg tržišta nekretninama i poboljšanim izgledima za poslovnu klimu nakon političke stabilizacije.

(FENA) D.V.


Komentari

avatar
  Prati komentare na ovaj članak  
Obavijest o