16 C
Sarajevo
Nedjelja, 26 lipnja, 2022

    JESTE SE NEKAD ZAPITALI: Šta uče đaci u EU o ratu u HR i BiH, o Titu? Evo odgovora …

    Kako se hrvatski Domovinski rat i celokupna tadašnja situacija na Balkanu prezentuje učenicima u Nemačkoj, Italiji ili Finskoj istraživao je “Večernji list“.

    Udžbenici, kako se navodi, ne imenuju agresora, ne idu u detalje, a naglasak se stavlja na to da svi učenici shvate posljedice nacionalizma.

    Ko je počeo rat u Hrvatskoj? Ko je bio žrtva? Na ova pitanja učenici u školama širom Evrope neće dobiti jednoznačne odgovore. Primjeri udžbenika iz Finske, Italije i Njemačke, te objašnjenja profesora historije iz tamošnjih srednjih škola pokazuju kako se rat u Hrvatskoj tek spominje u kontekstu širih historijskih događanja tog doba, završetka Hladnog rata i raspada Istočnog bloka i multinacionalnih država.

    Postoji suzdržavanje od označavanja naroda ili sistema “agresorskim”, dok se, na primjer, pojam Domovinski rat i ne spominje, piše “Večernji list”.

    “Jugoslavija je pod Titom predstavljena kao uspješna država ‘trećeg puta’, dok su ratovi na Balkanu učenicima prikazani kao dio secesionističkih događanja u istočnoj i jugoistočnoj Evropi nakon 1990”, kaže profesorka Sirka Ahonen sa Univerziteta u Helsinkiju, koja je učestvovala u stvaranju programa iz historije.

    “Posebna pažnja posvećuje se nacionalizmu. Ekstremno nasilje u BiH je zabilježeno. Raspravlja se o tome kako međunarodna zajednica nije imala adekvatan odgovor na ratove”, dodaje S. Ahonen.

    Po istoj paradigmi taj dio historije obrađen je u školama u Njemačkoj, tačnije u Bavarskoj, kaže Fritz Schafer, profesor historije ie šef tamošnjeg Odjeljenja za obrazovne politike Društva učitelja.

    “Ne idemo u detalje. Eventualno ako je u razredu učenik iz Hrvatske ili BiH, ispričat će svoju priču”.

    “Ratovi u Jugoslaviji se prikazuju u bloku u kojem se obrađuje kraj Hladnog rata, a odgovornost za zločine učenik treba shvatiti u kontekstu porasta nacionalizma sa svih strana”, kaže Schafer.

    Italijanski srednjoškolci pak u svojim udžbenicima čitaju kako su “ratna djelovanja u Hrvatskoj opravdana postojanjem značajne srpske manjine, ali da su uz regularnu vojsku (JNA) u njima učestvovale paravojne srpske jedinice, koje su više puta počinile gnusne zločine protiv Hrvata”.

    “Hrvatska je pak brzo stvorila vojsku i počela vraćati teritoriju. Kad su hrvatska snage došle do teritorija koje su nastanjivali Srbi, počinili su i etničko čišćenje, protjeravši Srbe”, stoji u udžbeniku.

    “Ne bih rekao da je na djelu relativizacija zločinca i žrtve. Nama je važno da učenici usvoje tendencije, kao što je etnički mozaik kakav je bila Jugoslavija i šta se događa kad takva zajednica propadne ili kad poraste nacionalizam, šta se može primijeniti i na druge slične situacije.!

    Učenici obrađuju i dijelove eseja bugarsko-francuskog filozofa Cvetana Todorova “Sjećanje kao lijek za zlo” te hrvatske feministkinje i filozofkinje Rade Iveković “Balkanizacija razuma/uma”, koji kritički govore o ratovima – kaže profesor Andrea Nardi iz Toskane, koji je i voditelj regionalnog odbora za maturske ispite iz historije.

    Za razliku od Hrvatske, rat u BiH detaljnije se obrađuje u svim državama – na primjer, srednja škola “Jacek Kuron” iz Varšave svake godine vodi učenike trećeg razreda u Sarajevo.

    Italijanski udžbenici pak napominju kako se u ratu u BiH Srbi kroz medije portretiraju kao agresori, Muslimani kao žrtve, a Hrvati su neutralni. Slobodan Milošević se pak spominje u kontekstu stvaranja Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.

    “Raspad Jugoslavije i mrtvi i protjerani (10-25 hiljada mrtvih i 320 hiljada protjeranih do kraja rata u Hrvatskoj te 140-250 hiljada mrtvih i 2,5 miliona protjeranih do kraja rata u Bosni) te zločini (etničko čišćenje, masovne grobnice, napadi na civile), slike rata i žrtava na TV i u novinama, uticali su na međunarodnu zajednicu, ali, prije svega, na savjest. Kao rezultat oformljen je Međunarodni sud”, stoji u italijanskom udžbeniku, a uz fotografiju Slobodana Miloševića tek piše kako je “optužen za zločine protiv čovječnosti, ali da je prije izricanja presude umro”.

    Izvor: nova-yuga.info

    Koliko je koristan ovaj tekst?

    Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

    Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

    Kako ovaj članak smatrate korisnim...

    Pratite nas na društvenim mrežama

    Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

    Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

    Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

    TNT Portal
    TNT Portalhttp://tntportal.ba
    TNT Portal donosi najnovije vijesti uz oglase za posao i zanimljive sadržaje kao što su recepti, horoskop, sanjalica, kvizovi i radio stanice.
    MOŽDA VAS ZANIMA
    DRUGI UPRAVO ČITAJU