Deja vu (već viđeno) pojava je koja se javlja kod oko 70 posto ukupne populacije stanovništva u svijetu.
Najviše se javlja kod ljudi koji su maštovitiji, koji često putuju te kod onih koji su visoko obrazovani, navodi se u tekstu objavljenom na thehealthy.com.
Ova pojava najviše se javlja u ranoj odrasloj dobi, a opada s godinama.
Također, zanimljivo je da se javlja i kod umornih osoba koje su sklone stresu.
Psiholozi u nastavku navode iznenađujuće razloge zbog čega se deja vu još javlja:
Dugoročno i kratkoročno pamćenje
Zbog načina na koji mozak sprema dugoročno i kratkoročno pamćenje može doći do deja vu-a. To se događa kada informacija, koju naš mozak prikupi iz okruženja, zaluta i umjesto u kratkoročno pamćenje, ureže se u dugoročno, navodi Psychology Today. Na taj način, sljedeću informaciju iz kratkoročnog pamćenja može povezati sa onom koja je zalutala u dugoročno, pa tako nastaje deja vu.
Mozak pamti milisekunde
Proveden je eksperiment među studentima koji su morali zapamtiti predmete s jednog popisa da bi im kasnije bio prikazan drugi s novim predmetima. Na tom popisu, studenti su morali izdvojiti one predmete koji se nalaze i na prvom. Zaključak istraživanja isticanje je mogućnosti mozga da nepoznatu riječ učini poznatom, iako je toj novosti bio izložen tek nekoliko milisekundi.
Čulne asocijacije
Saradnjom mozga i čula, smatraju stručnjaci, nastaje deja vu. To objašnjavaju činjenicom da mozak neprestano traga za smislom, pa se nerijetko događa da, osim direktnih podražaja, koristi i druga čula. To pak znači da mozak izložen poznatom mirisu pretpostavlja da je čitava ta situacija poznata, odnosno nastane deja vu.
Zamišljene situacije
Ukoliko prije spavanja u glavi smišljate razne scenarije, može se dogoditi da, ukoliko kasnije stvarno dođe do te situacije, mozak to označi kao poznato. U tom slučaju, mozgu ne trebaju vanjski podražaji kako bi kreirao deja vu, već ga kreirate vi sami – objašnjava dr. Kathleen McDermott.
(FAKTOR)
