Piše: prof. Orhana Kosterović Jučer sam bila vjerovatno jedna od mnogih koja je u napadu panike izvela sve ukućane vani pitajući se da li je došlo do neke eksplozije, urušavanja, klizišta ili zemljotresa. Nakon praska i podrhtavanja čovjeku svašta prođe kroz glavu. Ovo se posebno odnosi na one koji su preživjeli rat i umjesto Netflixa gledaju i slušaju svakodnevna politička previranja. Eh, da li je u pitanju ispitivanje zemljišta, rudarska nesreća, uništavanje eksploziva, eksplozija plina, pitanja su koja su se mogla vidjeti u javnom prostoru utičući na dodatno širenje panike na šta se moram priznati povremeno i sama znam upecati. Usljed navedenih psiholoških momenata čovjek uzme pa lista stručnu literaturu, analizira karte, provjerava podatke Federalnog hidrometeorološkog zavoda, otvara razne aplikacije, a ja lično dodatno u svakoj profesionalnoj nedoumici obično konsultujem uvaženog akademika prof. dr. Muriza Spahića. Osim brzinski pređenih osnova geologije, trezvenog razmišljanja i analize, posebno mi zvoni rečenica uvaženog akademika:“ Priroda uvijek teži ravnoteži, bez obzira na našu zabrinutost.“ Da, i bukvalno nas u jednoj sekundi podsjeti koliko smo nemoćni i naplati nam često sve greške koje činimo jer je podrazumjevamo! Eh, hajmo za sve teoretičare zavjera sagledati i drugu stranu! Zemljotresi na području Bosne i Hercegovine, nisu rijetka pojava, čak šta više, javljaju se svakodnevno, jer se nalazimo u seizmički relativno aktivnoj tektonskoj zoni. Ovo je normalan proces koji utiče na formiranje reljefa. Po svemu sudeći sve nas u posljednje vrijeme uznemiravaju plitki zemljotresi, koji mogu biti povezani sa tektonskim rasjedima, a kojih u okolini Bugojna ima mnogo, posebno u dolini rijeke Vrbas koja je u rasjednoj zoni. Plitki potresi nastaju kao posljedica unutrašnjeg urušavanja stijena i blagih horizontalnih pomjeranja zemljišta. Obzirom da su plitki njihovo djelovanje je ograničeno na manja lokalna područja, pa se često osjete samo u neposrednoj blizini epicentra. Iz tog razloga na raznim aplikacijama možete vidjeti gustu koncentraciju prijava podrhtavanja zemljišta samo na određenom području. Kako se manifestuju lokalno uz tektonski relativno slabe vibracije nemoguće je da ih registruju u gradovima poput Sarajeva ili Zagreba, zbog fizičke udaljenosti. Iako su slabijeg intenziteta, ovi potresi oslobađaju znatnu količinu energije, koju često prati tutnjava, a ponekad prasak sličan detonaciji. Ovo je posljedica naprezanja stijena i pucanja stjenovitih masa, pri čemu zvuk putuje kroz stijene i obično predhodi samom podrhtavanju tla. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda dužinom bugojanskog rasjeda i ostalih regionalnih rasjeda, se mogu desiti i potresi razorne jačine. Prognostičku kartu seizmičkog intenziteta za teritoriju BiH u narednih 100 godina možete pogledati na https://www.fhmzbih.gov.ba/. Na zemljotrese ne možemo utjecati, a ono što možemo uraditi je da utičemo na ispravnu gradnju građevinskih objekata, koji će odoljevati zemljotresima do 7 stepeni, a koji su mogući na našim prostorima. Ovakva gradnja je i bila preferirana na području Bugojna, upravo zbog mogućih zemljotresa u cilju izbjegavanja ljudskih žrtava i smanjenja materijalne štete. Također, ono što možemo uraditi je edukacija stanovništva o načinu ponašanja ukoliko dođe do zemljotresa. Ono što sebi često ponavljam je prvo pravilo (iskreno strah ga često izbriše iz glave), a to je:“ Bez obzira na sve, prije […]
The post Prof. Orhana Kosterović: Zemljotres ili eskperiment nad Bugojancima? appeared first on – Info portal Bugojno.
