Dana 9. svibnja, u prijepodnevnim satima, održan je prvi u nizu sastanaka kojim je službeno
započeo znanstveni dio simpozija povjesničara koji se održava od 8. do 10. svibnja, u
prostoru Franjevačkog samostan u Kraljevoj Sutjesci.
Domaćin simpozija je Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci pod vodstvom gvardijana fra
Bone Tomića, predvodi ga uvaženi prof. dr. Mihael Ursinus sveučilišni profesor, osmanolog,
emeritus povijesti i orijentalnih jezika, a medijski pokrovitelj ovog prestižnog događaja je
Franjevački medijski centar Svjetlo riječi.
Učesnici simpozija su renomirani turkolozi, islamolozi i osmanolozi koji će, svaki svojom
ekspertizom, doprinijeti istraživanju dugočuvanih osmanskih dokumenata arhiviranih u ovom
samostanu. S ovim ciljem, u Kraljevoj Sutjesci trenutno borave: prof. Elias Kolovos (Atena),
prof. Claudia Roemer (Beč), prof. Rhoads Murphey (New York / Birmingham), prof. Rossitsa
Gradeva (Sofija), prof. Timo Blocksdorf (Tübingen), prof. Fazileta Hafizović (Sarajevo) i
akademik Nenad Moačanin (Zagreb). U fokusu njihovog istraživanja bit će osmanske fetve
očuvane u samostanskom arhivu koje predstavljaju važne dokumente, a do sada nedovoljno
vrednovane za rasvjetljavanje mnogih aspekata franjevačkoga i katoličkoga postojanja pod
sultanima.
„Imamo namjeru predstaviti prijevode dijela ovih dokumenata i pokazati dokle smo stigli s
istraživanjem i to u obliku priručnika koji će čitateljima dati priliku da sa sigurnošću znaju
točne datume i sadržaj svakog dokumenta. To će biti prva ikada monografija posvećena
jednom samostanu koja je potpuno zasnovana na osmanskim spisima koji se u tom
samostanu čuvaju” rekao je prof. Ursinus.
Završni događaj simpozija bit će predstavljanje knjige „Osmanske isprave sutješkog
samostana” autora prof. dr. Michaela Ursinusa i magistre Ane Papić koje će se održati u
subotu, 10. svibnja 2025. s početkom u 18 sati u samostanskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u
Kraljevoj Sutjesci. Svi zainteresirani su dobrodošli na ovo predstavljanje knjige koje će, uz
prisustvo autora i gostiju simpozija, biti jedinstvena prilika za razgovor o tematici kojom se
knjiga i simpozij bave i to u ambijentu samostana čiji zidovi nisu samo čuvari povijesnih
dokumenata već i svjedoci i sudionici sadržaja tih stoljetnih spisa.
Trodnevni simpozij će za njegove učesnike biti intezivan proces proučavanja već ispisane
povijesti naših naroda, a za sve ostale i čitavu Bosnu i Hercegovinu mjesto novih istraživanja
koja će rezultirati ispisivanjem onoga što će buduće generacije iščitavati kao dio svog
identiteta i kao dio svoje povijesti.
Važnost ovog događaja, fra Bono, gvardijan samostana, je opisao ovim riječima: „Gostujući
znanstvenici će istražiti jedan dio iz bogate biblioteke osmanskih dokumenata koje mi
posjedujemo u samostanu. Osvijetlit će malo tu povijest što je od velike važnosti jer vidimo
da je sve podložno zaboravu, a oni će nas na taj način podsjetiti tko smo, što smo, odakle
dolazimo i zašto je važno čuvati svoje korijene. Franjevački samostani su to činili u prošlosti,
a mi ovime samo nastavljamo u tom pravcu.“
