Racko Mihaljičić iz Bosne i Hercegovine, koji je prije rata ušteđevinu čuvao u srbijanskoj Invest banci, do danas nije uspio povratiti svoj novac.
Poslije rata bila je neka ispostava. Rekli su mi da će mi pare prepisati na jedinstveni račun ZZP i da ću naplatiti od naše države, a oni će se poslije ganjati sa Srbijom. I ko god je to uradio, taj ne može naplatiti, a ko nije, taj naplaćuje od Invest banke, priča Mihaljičić.
Mihaljičić: Više je kriva BIH
Kao i mnogi razmišlja dati punomoć advokatima da tuže, jer je dobio odbijenicu od Srbije, iako smatra da od toga nema koristi. On više krivi BiH nego Srbiju.Niko to ne rješava, niko ne postavlja na dnevni red parlamenta. Država je trebala da kontaktira Srbiju, a ne ja kao pojedinac ili Udruženje štediša, ističe Mihaljičić.
Više sreće od Mihaljičića imao je naš drugi sagovornik koji nije želio da mu se otkrije identitet. U Srbiji je dobio rješenje o isplati štednje u Invest banci.Moći ću to naplatiti za četiri godine u osam rata. Znači, trebat ću osam puta ići u Srbiju, rekao nam je.
Štediša dobio rješenje, ali ne i svoj novac
Posjeduje i drugu knjižicu iz JIK banke, ali za nju je dobio odbijenicu.To sam davno halalio. Ako dobijem nešto, bit će dobro, ako ne, šta ću, kaže nam.
Ukupan dug, bez kamate, kod obje srbijanske banke iznosi 120 miliona KM, a sa kamatama oko 200 miliona KM koje potražuje više od 4.000 štediša. Prema nezvaničnim informacijama kojima raspolaže Udruženje štediša, oko 1.400 građana BiH moraće na srbijanskim sudovima dokazivati da imaju pravo na štednju. U ovom udruženju dio krivice vide u Agenciji za privatizaciju koja je izdavanjem potvrda štedišama išla naruku tvrdnjama iz Srbije da je dio potraživanja prenesen na banke u BiH.Upozorili smo direktora Agencije za privatizaciju FBiH Amera Bekrića da ne izdaje potvrde, jer po zakonu ne smije obrađivati naše podatke. Međutim, Agencija je rekla da to neće tretirati kao zahtjev Srbije, nego kao zahtjev štediša i izdali su netačne potvrde, ističe predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić.
Omersoftić: Štediše se priključuju krivičnoj prijavi protiv Bekića
Za ljude kao što je Mihaljičić u Udruženju krive državne institucije. Smatraju da su ti papiri ništavni jer štednju iz Beograda niko nije mogao pretvarati u certifikate, što je svojom presudom potvrdio i Ustavni sud FBiH.Onda je još Bekrić na to sve rekao da su tu sredstva. Tako da su štediše tražile od Bekrića da izvrši ispravku netačnih navoda, što je on odbio. A pošto je Srbija uslovila da će štediše, ako ne dostave podatke, ostati bez štednje, oni su te podatke i poslali, kaže Omersoftić.
Amer Bekrić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH, tvrdi da su navodi Udruženja pogrešno adresirani, prenosi Oslobođenje.Agencija nema nikakve nadležnosti u pogledu povrata stare devizne štednje. Navodi su neistiniti s obzirom na to da je ova agencija u proteklih deset mjeseci izdala 7.500 potvrda kao deponent baze podataka jedinstvenog računa. Na potvrdama ne stoji gdje se nalaze sredstva. Govorimo o tome da su sredstva evidentirana na računima, tvrdi za Oslobođenje Bekrić.
Bektrić: Bojim se da je posrijedi nešto sasvim drugo
Istakao je da je štednja pretvorena u unutarnji dug FBiH, što iz Ministarstva finansija kategorično odbacuju. Tvrde, zakonom iz 2004. država je prihvatila dug domaćih banaka.
“Kako bi pitanje stare devizne štednje BiH riješila u cijelosti, članom 2. stav 2. ovog zakona propisano je da računi stare devizne štednje ne obuhvataju račune stare devizne štednje u filijalama Ljubljanske banke, Invest banke i drugih stranih banaka na teritoriji BiH. Ovo ukazuje na činjenicu da devizne štediše Ljubljanske banke, Invest banke i drugih stranih banaka nisu mogle ostvariti pravo na povrat devizne štednje u BiH, niti im je to pravo priznato od BiH”, naveli su iz Ministarstva.
Dok se institucije u FBiH svađaju, priliku da na štedišama nešto zarade našli su advokati iz Srbije.
