Vrijeme je upisa u prve razrede osnovnih i srednjih škola, kao i prvu godinu studija
Učenika je sve manje, jer se iz godine u godinu rađa sve manje djece. To dovodi i do sve većeg viška zaposlenih u prosvjeti. Vlasti se nisu ozbiljno počele baviti rješavanjem ovog problema, kao ni problemom depopulacije uopće. Još se, očito, nadaju kako će njihovim privremenim i povremenim mjerama, problem nestati.
Broj učenika u školama u BiH iz godine u godinu sve je manji. Analiza poznatog makroekonomiste pokazala je da je danas u odnosu na pokazatelje prije 10 godina u osnovnim školama 61.000 učenika manje, u srednjim gotovo 39.000. Manje je i studenata u visokoškolskim ustanovama.
FARUK HADŽIĆ, makroekonomski analitičar
“Desetak godina je brzo prošlo. Apelujem po ko zna koji put na izabrane dužnosnike da shvate da je demografsko nestajanje problem broj jedan u ovoj državi i da svi zajedno doprinesemo da se ovi negativni trendovi uspore, a na kraju zaustave, kako ne bi gledali slične pokazatelje i narednih godina”, rekao je Hadžić.
Da se vlasti nisu ozbiljno uhvatile u koštac sa demografskim problemom govori i činjenica da se kao posljedica javlja tehnološki višak zaposlenih u prosvjeti. U sindikatu obrazovanja kažu da već godinama upozoravaju na moguću pojavu djelimičnog i potpunog tehnološkog viška. Zaposlene koji ostaju bez normi uspjevaju zadržati samo preraspodjelom.
DRAGAN GNJATIĆ, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS
“Ovih dana mi se javlja određen broj kolega koji smatraju da bi mogli postati tehnološki višak i da ja iskoristim priliku da u razgovoru sa Ministarstvom i direktorima nađem rješenje”, kazao je Gnjatić.
U banjalučkoj Tehničkoj školi kažu da za sada nemaju taj problem jer posljednjih godina imaju jednak broj novoupisanih. Ali ipak…
KRISTINA MRĐA, direktorica Tehničke škole u Banjoj Luci
“Nismo do sada imali skalu pada. Ali ako se vratimo deceniju, dvije, tri unazad možemo reći . Tada je Tehnička škola imala 2200učenika, sada nešto manje od 1500 učenika”, istakla je Mrđa.
Demografi ponavljaju da su neophodne sistemske mjere i usvajanje populacionih politika kako bi se zaustavili negativni trendovi. Upozoravaju da je 2020. godina završena sa najlošijom stopom prirodnog priraštaja i u RS i FBiH.
ALEKSANDAR ČAVIĆ, demograf
“2019. godina završena sa negativnim prirodnim priraštajem, minus 10 000, dok je samo godinu dana kasnije on iznosio 16 500. Tako da trendovi neće ići pozitivno, jer mi ništa ne preduzimamo”, zaključio je Čavić.
U RS prije tri godine osnovan je Savjet za demografsku politiku koji je uglavnom sačinjen od ministara. Sa pompezno najavljenim nacionalnim programom demografske obnove šira javnost nije upoznata.
U pisanom odgovoru iz Ministarstva porodice, omladine i sporta, koje je na čelu Savjeta navode da je dokumetnom demografske obnove detaljno razrađen program demografske obnove te da će se nastojati iznaći finansijski resursi i projekti kako bi se pomogla podrška porodicama. Kao prve rezultate navode izdvajanje finansijskih sredstava za podršku rađanju djece u poljoprivrednim gazdinstvima, obezbjeđenje besplatnih udžbenika za osnovce, proširenje prava subvencionisanja stambenih kredita. Je li to dovoljno, hoće li biti ozbiljnijih mjera koje će stimulisati rađanje, ali i zaustaviti migracije – pokazaće buduća statistika. (BHRT)
