Nedavne najave pojedinih država EU o ublažavanju restriktivnih mjera u nadolazećem periodu kroz vraćanje u normalne kolosjeke funkcionisanja niza djelatnosti, nam govori da ekonomski problemi kao prioritet postepeno preuzimaju primat bez obzira na trajanje pandemije korona virusa u tim zemljama.
Zvuči možda hazarderski i preuranjeno u ovim globalnim okolnostima.
Jednostavno, činjenica je da šokovi na ekonomiju država nose daleko veće i nesagledive negativne posljedice izazvane uticajem korona virusa nego što se u prvim momentima to i predviđalo.
Uticaj na zdravstveni bilten građana prouzorkovan pandemijom npr. u Austriji i Češkoj u odnosu na Italiju i Španiju je daleko povoljniji zbog pravovremeno uvedenih mjera i njene dosljedne primjene, odnosno nije nastao kolaps zdravstvenih sistema tih zemalja.
Naravno, zdravstvene mjere se i dalje nastavljaju i predviđaju u nekoj labavijoj formi čime jeste građanstvo tih država na daljnjem ispitu zajedno sa svojim zdravstvenim sistemom, ali negativni uticaj i daljnje projekcije na ekonomiju polako pretežu tas vage i zato nedavne najave nisu tek tako rečene.
U jednu ruku te države ulaze, možda i u veći rizik po zdravlje građanstva, ali posljedice od sve izražajnijeg pada BDP-a tj. ulaska u recesiju i daljnjeg značajnog povečanja armije nezaposlenih radnika je dovoljan alarm da se upuste u taj izazov.
Svi nastoje da spase svoj ekonomski prostor, ali te zemlje u EU prednjače da to postepeno izvedu prirodnim putem, a to je stavljenjem u funkciju normalnog poslovanja niza djelatnosti u tražnji ravnoteže između zdravstvenih i ekonomskih problema izazvanih korona virusom.
U Bosni i Hecegovini su početni koraci državne amortizacije šokova na našu ekonomiju nakon općenito dobre reakcije u pravovremenoj i dosljednoj građanskoj primjeni uvedenih zdravstvenih mjera (izuzimajući izuzetke) što je potvrdila i pohvalila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), ali podmukli negativni uticaj na ekonomiju nas već dovodi do velikih problema.
Naravno, zdravstvene mjere i dalje su primarni fokus i na tom ispitu se ne smije pasti, ali raznolike palete ekonomskih mjera promtno trebaju biti u primjeni te se kao i sa zdravstvenim mjerama trebaju dosljedno primjenjivati.
Jedna od tih mjera gdje smo na prvom ispitu svi mi, BiH građani, i to pod imperativnom je kupovina i korištenje naših BiH proizvoda i usluga.
Dakle, potrošnja u našem BiH ekonomskom prostoru ne smije stati i to sa pametnom i promišljenom potrošnjom svake marke u našu ekonomiju !
S tom mjerom se direktno čuvaju radna mjesta u realnom sektoru i daje šansa ekonomskom opstanku velikog broja naših pojedinačnih proizvođača i davaoca usluga kao fizičkih lica, obrta i preduzeća, odnosno u konačnici građana.
Državni stimulansi koordinirano, također trebaju da budu usmjereni na podršku potrošnji, zatim zaposlenicima, poslodavcima i direktno građanima. Bitna je optimizacija štednje i potrošnje, zatim razlikovanje bitnog i prioritetnog od manje bitnog ili nebitnog u neminovnim procesima rebalansa budžeta svih nivoa BiH vlasti i javnih preduzeća, te njeno isto tako pod imperativom racionalno i efikasno trošenje.
Naravno, vraćam se na početak, uz osvrt sa procjenama budućeg postepenog uvođenja normalnog poslovanja niza djelatnosti kojima su sada vezane ruke u radu kao prirodni put oporavka naše ekonomije.
Siguran sam da mi građani BiH nećemo pasti na ispitima koji su pred nama.
