U vrijeme razvoja tehnologije sve više zapostavljamo knjige, a kultura čitanja sve je manje prisutna u našem društvu.Stručnjaci kažu da se najčešće čita beletristika. I pristupi čitanju su površniji nego ranije, koncentracija je smanjena – a sve su to aspekti koje je potrebno uobziriti kada govorimo o statusu čitanja u našem društvu.
U Bibliotekama Sarajevo kažu da su zadovoljni posjećenočću. Imaju 17 pozajmnih odjeljenja u našem gradu. Njihovi posjetitelji su građani različite životne dobi, a svake godine upisuje se između 8 i 10 hiljada novih korisnika.
-Korisnici u skladu sa svojim čitalačkim preferencama traže različite vrste publikacija, nekada su to lektire za osnovnu školu i za srednju školu, nekada su to stručni naslovi iz različitih polja struke, studenti pripremaju različite akademske i istraživačke radove, a većina korisnika čita nešto relaksirajuće, neku vrstu beletristike. Ono što bih ja izdvojila jestev da su uvijek popularni naslovi, dobitnici različitih prestižnih evropskih i svjetskih nagrada – kazala nam je Amela Đelilović-Malešević iz JU “Biblioteke Sarajevo”.
S druge strane, pisac Muhamed Mahmutović, kaže da je u našoj zemlji veoma mala potražnja za knjigama i da se slabo čita. Ni cijene knjiga nisu povoljne, te zbog toga njihova kupovina nije toliko popularna.
-Statistika je porazna, pogotovo za nas ovdje u BiH, ja sam pratio, odem na sajam u Beogradu, Zagrebu ili Ljubljani, moram reći da su svi, doslovce svi, daleko ispred nas po kulturi čitanja što je zabrinjavajuće – kaže Muhamed Mahmutović, književnik i novinar.
Stručnjaci poručuju da je globalno posrijedi kriza kulture čitanja.
-I na fakultetima čija je suština masivno čitanje velikog broja književnih i drugih vrsta teksova, i na takvim studijima imamo izraženu ili prisutnu pojavu krize čitanja – to je sve rezultat nekog našeg novog vremena – istakao je prof. dr. Sanjin Kodrić sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
No, točak nije moguće vratiti unazad, niti danas imati čitalačke navike koje smo imali nekad ranije. Potrebno je suočiti se s trenutkom u kojem živimo, te kroz nove medije formirati relevantne književne vrijednosti i izvući maksimum kada je riječ o kulturi čitanja, poručuju stručnjaci.
