Prema analizama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), baziranim na podacima kriznih štabova iz 209 zemalja, Bosna i Hercegovina je na sedmom mjestu po procentu smrtnosti u odnosu na broj zaraženih, a istu poziciju zauzimamo i po broju potpuno oporavljenih u odnosu na broj zaraženih.
Čuveni ljekar prim. dr Bakir Nakaš za Oslobođenje kaže da su to sve statistički podaci koji se prikupljaju operativnim putem i na osnovu izvještaja pojedinih zemalja, nakon čega se objavljuju i prave se poređenja.
Više testirati
“Imajući u vidu broj oboljelih, odnosno zaraženih i broj umrlih definitivno kada to gledamo ispadamo na nekoj višoj ljestvici pa se približavamo nekim drugim zemljama sa velikim brojem smrtnih slučajeva. Broj smrtnih slučajeva u BiH je, mislim 30, nisam siguran da li je bio još neki u međuvremenu, ali je broj zaraženih takav da kada to stavite u omjer i broj stanovnika, onda dobijete takav podatak da je to jedan veći procenat u odnosu na druge zemlje. Kada bi bio veći broj testiranih, i svega onoga što se statistički obrađuje, onda bi sigurno te brojke bile drugačije i ona bi i one, na neki način, imale druge parametre koji bi bili takvi da nismo baš tako visoko na ljestvici u odnosu na druge zemlje”, pojašnjava dr. Nakaš.
Prema posljednjim podacima objavljenim na stranici Ministarstva civilnih poslova BiH, u BiH je do sada testirano 7.019 osoba, 778 je pozitivno na Covid-19, a umrlih je 33.
Dr. Nakaš kaže da je u odnosu na iznesene podatke prilično visoka smrtnost koja je evidentna na neke druge zemlje, te istovremeno ponavlja, da kada bismo više testirali onda bi i broj zaraženih bio puno veći od onoga što trenutno imamo, pa bi samim tim i brojka o smrtnosti sama po sebi mijenjala položaj.
Dalje naglašava da se slaže s tim da bi trebalo pojačati broj testiranja, te da je sad već pokrenuta ta aktivnost.
– Prvo je pokrenuta aktivnost da bude više testova. Na početku su se testirali samo pozitivni epidemiološki slučajevi, i osobe koje su boravile vani ili bile u kontaktu sa oboljelim. To je bio indikator za testiranje. Sada će indikatori biti i drugi, odnosno oni koji ukazuju na neke druge elemente koji nisu toliko povezani sa epidemiološkom anketom. Bit će testirani pacijenti koji ulaze u bolničke sisteme da bi se spriječilo unošenje infekcije, i oni koji imaju minimalne simptome koji su slični koroni. Na taj način ćemo dobiti sigurno veći broj testiranih, i vjerovatno veći broj zaraženih, kaže dr. Nakaš.
Posljednji podaci govore da je u Kantonu Sarajevu testirano 747 osoba, virus je potvrđen kod ukupno 53 osobe. Najnoviji saopšteni kažu da su se oporavila dva pacijenta, a zvanično su četiri preminula dr. Šefik Pašagić, Sejfudin Gogić (63) iz naselja Briješće, Advija Kanlić (52) iz Hrasnice i Sadeta Omerović sa Ilidže.
Članica Kriznog štaba civilne zaštite Kantona Sarajevo Aida Pilav na današnjoj konferenciji za medije zaključila je da broj smrtnih ishoda u KS “ne iskače” u odnosu na ostale kantone u FBiH, dodavši da će se “smrtni slučajevi uvijek dešavati”. Prema njenim riječima, u zdravstvenim ustanovama postoji dovoljan broj opreme i za ovaj scenarij ima dovoljno kapaciteta.
Pacijentima olakšati put
Istovremeno, dr. Nakaš je odgovarajući na naše pitanje, kazao da nam brojka o broju umrlih pacijenata ne govori u prilog kvaliteta naše njege i brige za zdravlje za stanovništvo, napominjući da se tu nešto mora mijenjati.
Podsjetimo, supruga preminulog epidemologa dr. Pašagića u javnosti je rekla da njen suprug nije žrtva koronavirusa, nego našeg zdravstvenog sistema. Osim ovog slučaja, još nekolicina građana se požalila loše zdravstvene usluge, tvrdeći da im se medicinski savjeti daju putem telefona, a da prethodno nisu ni pregledani.
Dr. Nakaš nam odgovara da je to svakako jedan od problema, na koji je ukazivala nekolicina ljudi. Najglasniji je, kaže, u tome bio dr. Stevanović koji ima bogato iskustvo u kriznom menadžmentu.
– Mi smo skretali pažnju da se moraju promijeniti kriteriji i da oni trebaju ići u prilog da se pacijentima olakša put do definitivnog zbrinjavanja. Ako ste već propisali jednu mjeru onda je morate slijediti i ispratiti. Propisati mjeru i pustiti da se ona provodi, a ne vršiti kontrolu, onda vi nemate prave podatke. Dovoljna je ova priča supruge doktora Pašagića, da je imala problema oko komuniciranja.
U izvještaju Doma zdravlja stoji da se porodica javila 31. marta, a supruga tvrdi da je to bilo 21. marta. Dakle, oni nemaju čak ni evidenciju o javljanju i to je taj nedostatak. Jer, ako ste vi nešto propisali morate onda to ispratiti cijelo vrijeme i stalno pratiti. Ne možete sjediti u kancelariji, a pustiti da se vaša mjera provodi na terenu bez da je kontrolišete, naglašava dr. Nakaš.
Ovo je ratno stanje
Na pitanje gdje bi se sad trebali liječiti pacijenti koji imaju zdravstvene probleme koji nisu povezani sa Covid-19, dr Nakaš odgovara: “Kažu da će ova epidemija možda ubiti više ljudi od onih, uvjetno rečeno, nezaraznih bolesti karidovaskularnih, malignoma, dijabetesa i svega onoga što u sadašnjem trenutku je u okruženju.
Vi ne možete reći da se osnovne bolesti neće pojavljivati. Mi pokušavamo da održimo čistu liniju koja treba da bude za pacijente koji nemaju nikakvih simptoma koji bi ukazivali na korona infekciju, niti imaju epidemiološku anketu i u tom smjeru bi trebalo napraviti jedan kvalitetniji protokol gdje i kako da se ti bolesnici liječe.
Ne trebamo sad patiti od one forme koja je ustanovljena u mirnodopskom periodu. Ovo nije mirnodopski period, ovo je ratno stanje koje zahtjeva potpuno promjenu svih puteva i pravaca koji su ranije bili. Ne možemo reći da se neće pojaviti nijedna druga dijagnoza nego je sad samo ta korona koja je glavna”.
OSLOBOĐENJE
