1. Kako znati da ste žrtva mobinga?
Mobing se obično manifestuje kroz karakteristična ponašanja poslodavca ili drugih zaposlenih: ignorisanje komunikacije s vama, ili komunikacija putem prijetnji, vrijeđanja, oponašanja, prekidanja u govoru; širenje lažnih priča o vama; uznemiravanje putem elektronske komunikacije (uvredljivi e-mailovi ili SMS poruke); ignorisanje vašeg prisustva ili obraćanja, izolacija u radnom prostoru, ili nepotrebno izdvajanje u poseban prostor; neopravdane kritike, nedavanje radnih zadataka ili davanje nemogućih ili ponižavajućih zadataka; prekomjeran nadzor nad radom; prijetnje fizičkom silom, izazivanje konfliktnih situacija; neprimjereni seksualni komentari, kontakti i postupci, seksualne prijetnje ili ucjene. Ove aktivnosti imaju zajedničku svrhu stvaranja neprijateljske radne atmosfere, straha ili poniženja, izolacije ili ugrožavanja dostojanstva. Ako prepoznate bilo koje od ovih radnji i one zaista prouzrokuju takve posljedice, možete smatrati da ste žrtva mobinga.
2. Kako razlikovati mobing od kršenja drugih radnih prava?
Mobing se često provodi kršeći različita radna prava zaposlenih od strane poslodavca. Kršenje prava u takvim slučajevima služi kao sredstvo za mobing, tako da je obično teško razlikovati ove dvije pojave. Važno je znati da je ključna razlika između mobinga i drugih oblika kršenja prava motivacija osobe koja se nezakonito ponaša. Ako je kršenje prava usmjereno na uznemiravanje zaposlenog, natjeravanje na neprihvatljivo ponašanje, ugrožavanje posla ili prisiljavanje na davanje otkaza, riječ je o mobingu. U drugim slučajevima, radi se o običnom kršenju zakona od strane poslodavca, a ne o planskom djelovanju prema zaposlenom ili grupi zaposlenih. Važno je znati da mobing postoji uvijek kada se zaposleni osjeća uvrijeđen, manje vrijedan, neželjen i zastrašen; u takvim situacijama nije bitno da li je poslodavac namjeravao mobirati zaposlenog, ili je samo želio uskratiti neko zakonsko pravo.
3. Šta učiniti ako ste žrtva mobinga (koji zakon primijeniti, kome se obratiti za pravnu/psihološku pomoć)?
Mobing je regulisan Zakonom o zabrani diskriminacije BiH, Zakonom o radu u institucijama BiH i Zakonom o radu RS. Ako smatrate da ste žrtva mobinga, možete se obratiti Ombudsmenu za ljudska prava BiH. Ombudsmen može pokrenuti istragu, predložiti medijaciju, dati mišljenje ili preporuku, ili pokrenuti prekršajni postupak.
Ako želite ostvariti svoja prava na sudu, možete pokrenuti parnični ili upravni postupak. U postupku se mogu pridružiti tijela ili organizacije koje se bave zaštitom prava u postupku.
Pored Ombudsmana, pravnu i psihološku pomoć mogu pružiti nevladine organizacije koje se bave zaštitom od diskriminacije i mobinga, kao i zaštitom ljudskih prava uopšte.
4. Koji dokazi su potrebni ako odlučite ići na sud?
Mobing je ponekad teško dokazati. Potrebni dokazi ovise o konkretnim okolnostima slučaja. Međutim, zaposlenom se savjetuje da prikupi dokaze o neprimjerenom ponašanju poslodavca ili drugog zaposlenog koje ukazuju na motivaciju za mobing. Zatim, tužena strana će morati dokazati svoju nevinost, odnosno da nije namjeravao mobirati. Dokazi mogu uključivati pisanu komunikaciju, svjedočenja svjedoka, medicinsku dokumentaciju i dnevnik događaja koji sumnje na mobing. Snimljeni razgovori sa počiniocem također mogu biti korisni kao dokaz.
BONUS VIDEO:
Članak KAKO PREPOZNATI MOBING? Namjerno izazivanje konfliktnih situacija ima ovakve posljedice prvi put se pojavio na Aloonline.ba.
Izvor: ( aloonline.ba / TNTPortal.ba )
