Sapun ne mora sadržavati dezinficijense ili dezinfektivne dodatke
Tvrdi sapun na umivaoniku prođe kroz brojne ruke, uglavnom jako prljave, no to ne znači da se njime prenose i mikrobi s jedne osobe na drugu, kaže njemački stručnjak za higijenu.
I premda svaki potrošač sapuna na njemu ostavi svoje mikrobe, on je loša podloga za razvoj i širenje bakterija, kaže direktor njemačkog Konzultacijskog centra za bolničku epidemiologiju i kontrolu zaraza dr. Ernst Tabori za njemački list Dobro zdravlje.
Dodaje da mikrobi ne ugibaju odmah, no i ne žive dugo pa tvrdi sapun nije ništa manje higijenski od tekućega.
Tabori ističe da se mikrobi na tekućem sapunu ne uspijevaju razmnožiti, ali mogu na pumpici bočice.
No broj mikroba na tvrdom sapunu ili na pumpici bočice tekućeg sapuna nije razlog za zabrinutost ako ljudi temeljito operu ruke nakon što ih dotaknu. Stoga se obje vrste sapuna mogu koristiti bez ikakva ustezanja u privatnim domovima.
Tabori dodaje da sapun ne mora sadržavati dezinficijense ili dezinfektivne dodatke.
No pri odabiru sapuna, tekućega ili tvrdog, misao vodilja mogla bi biti briga o zaštiti okoliša. Tvrdi sapun je puno manje štetan za okoliš od tekućega jer nakon što se potroši ostaje puno više plastičnog otpada. Usto znanstvenici procjenjuju da je za proizvodnju tekućeg sapuna potrebno utrošiti pet puta više energije u odnosu na tvrdi sapun.
