15 C
Sarajevo
Petak, 9 prosinca, 2022

Mektić o uzrocima i posljedicama migrantske krize u BiH: Nismo u stanju da se nosimo sa krizama

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić upozorio je danas kako ne postoje instrumenti kojima bi država efikasno odgovorila na aktuelnu migrantsku krizu, istaknuvši kako BiH funkcionira na temelju konsenzusa i koordinacije, te da lokalne vlasti ne poštuju odluke viših organa.

– Smatram da ovako kako je BiH uređena i kako fukcionira, mi nismo u stanju da se nosimo ni sa jednom, odnosno bilo kakvom ozbiljnom krizom – kazao je Mektić na pres-konferenciji u Sarajevu, navodeći da ne bježi od odgovornosti, ali da nema instrumenata da se ono što je dogovoreno ispoštuje i realizira na lokalnom nivou.

Refereirajući se na ključne prepreke u reagiranju na aktuelnu situaciju u vezi s ilegalnim migracijama, ministar sigurnosti je ‘povukao paralelu’ kako se ta pitanja riješavaju u susjednim zemljama, gdje postoje centralizirani organi koji donose odgovarajuće odluke, a koje se potom realiziraju na nižim nivoima vlasti.

U tom je kontekstu podsjetio kako lokalne vlasti ne žele ustupiti nijednu lokaciju gdje bi se mogli smjestiti migranti, ilustrirajući to odlukama općinskih vijeća koje odbijaju mogućnost da se prihvatni centri nalaze na njihovom području.

Naveo je kako je BiH, u skladu s međunarodnim konvencijama, dužna da osigura smještaj migrantima, zdravstvenu zaštitu, ishranu i odgovarajuće higijenske uvjete, te da su u tom pogledu značajni zaključci sastanka, održanog polovinom jula u Briselu, kojem su prisustvovali i predstavnici nižih nivoa vlasti, među kojima i premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafa Ružnić i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

Prema zaključcima s tog sastanka, trebalo je pristupiti osiguranju još jednog prihvatnog centra na području USK-a, budući da su tada samoinicijativno počeli prebacivati migrante u Vučjak, te osiguranju drugog/rezervnog prihvatnog centra u unutrašnjosti BiH, uz uvjet da ti objekti ne budu u privatnom vlasništvu, odnosno da budu u državnom vlasništvu.

Evropska unija (EU) je već tada eksplicitno dala do znanja da neće finansirati Vučjak, jer je to neuvjetan prostor smješten na nekadašnjoj deponiji te predstavlja prijetnji za zdravlje ljudi.

  Koliko je Bosanaca odselio u Beč tokom 2020. godine – TNTPortal

Mektić je poručio kako je rješenje problema u realizaciji tog dogovora, podsjećajući kako je deset miliona eura operativnih sredstava ‘na čekanju’, zbog nepostojanja volje, ili otpora na lokalnom nivou da se prihvatni centri za migrante stacioniraju na njihovom području (odluke općinskih vijeća Vogošće u vezi s kasarnom u Semizovcu, OV Doboj Istoka…)

Ocijenio je neprihvatljivim da se objekti za prihvatne centre rentaju/iznajmljuju od privatnih osoba, navodeći kako nije moguće da se u BiH ne može identificirati jedan objekat koji bi se adaptirao za tu namjenu.

– Mi trenutno rentamo Biru, Sedru, Miral i to su desetine hiljada eura i sve to se knjiži na teret BiH – kazao je ministar sigurnosti BiH, podsjećajući da je dosada više miliona eura uloženo u adaptaciju tih objekata.

Dodao je kako sada, nakon što USK nije ponudio lokaciju prema dogovoru iz Brisela, njemu su iz tog kantona poslali ultimativno pismo da to bude Medeno Polje na području Bosanskog Petrovca, iako se ponovno radi o privatnom objektu čiji je vlasnik isti čovjek koji je i vlasnik Sedre, pitajući se – jeli normalno da se njemu daje 80-90 hiljada eura mjesečno, te da se usto adaptiraju njegovi objekti?

Prema Mektićevim riječima, identificirano je pet-šest lokacija koje bi mogle biti brzo adaptirane, ali nijedna lokalna zajednica nije dozvolila da se uđe u te objekte.

– Imamo situaciju da je Vijeće ministara BiH donijelo odluku vezanu za jedan prostor u Velikoj Kladuši, a onda se sastane Općinsko vijeć Velike Kladuše i kaže: ‘Poništavamo odluku Savjeta ministara BiH’ – precizirao je Mektić, pozivajući USK da osigura lokaciju u državnoj svojini za smještaj migranata, ali i sve druge aktere u BiH da odgovore vlastitim obavezama.

  Najstariji most u BPK Goražde prepušten zaboravu

Podsjetio je, istovremeno, na sve što je dosada urađeno, uključujući uspostavu nekoliko prihvatnih centara na prostoru USK – stari đački dom, bivši hotel Sedra, Bira i Miral, te projekt adaptacije kasarne u Hadžićima (Ušivak), azilantski centar u Delijašu i Salakovcu.

Da bi se situacija držala pod kontrolom, Mektić smatra kako je neophodno poštovati odluke Operativnog štaba na državnom nivou sa striktno određenim mjerama, nositeljima aktivnosti i rokom izvršenja, te da je to put za rješenje aktuelne situacije.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s novom lokacijom za prihvatni centar i odgovornošću za novonastalu situaciju, Mektić je potvrdio da je identificirano nekoliko lokacija, ali da je izostalo razumjevanje na lokalnom nivou, te da u BiH „ne postoji sistem odgovornosti – ko je i zašto odgovarao u ovoj državi?“

Komentirajući upit u vezi s kritikama koje mu je uputio nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, a koje se tiču odgovornosti za migrantsku krizu i stanje na tom planu, Mektić je naveo kako smatra „da je kardinala Puljića neko zlonamjerno politički instrumentalizirao“.

– Ne mogu da shvatim uopšte šta je htio da kaže. Mislim da se crkveni velikodostojnici u BiH trebaju baviti mnogo ozbiljnijim strateškim stvarima – dodao je Mektić.

Koliko je koristan ovaj tekst?

Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

Kako ovaj članak smatrate korisnim...

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

Supported by TNT Grupacija
MOŽDA VAS ZANIMA
Supported by TNT Grupacija spot_img
DRUGI UPRAVO ČITAJU