Među riječima koje su obilježile prethodnih nekoliko godina u online svijetu, jedna od najviše pominjanih je fišing. Sličnost sa popularnim hobijem je očigledna, a ogleda se u pokušaju krađe informacija o nalogu korisnika ili instaliranje malvera na njihove uređaje. U oba slučaja, fišing ima za cilj da prevari korisnike da počine nenamjerne radnje koje će ih kompromitovati, tako da napadaču pruži neophodne podatke da ugrozi privatnost korisnika ili kompanije.
Jednostavno rečeno, pecaroš (u ovom slučaju haker) pokušava da upeca ulov (lične podatke, podatke za logovanje i slično) putem mamca (i-mejla, sms-a, POP up prozora…)
Ipak, fišing sam po sebi nije neizbježna prijetnja, kao što ni riba ne zagrize uvijek mamac. To su samo vrata koja omogućavaju napadaču da napravi prvi korak. S druge strane vaš prvi korak treba da bude kritičko razmišljanje – zapitajte se “da li treba da kliknem na ovaj link”, “da li je ovo pravi i-mejl”, „da li da još jednom provjerim sa pošiljaocem sadržaj mejla?“,
„Zašto mi banka šalje sms sa sadržajem koji nije uobičajen?“
Danas su mamci sve bolji. Dobro zamaskirane mejlove je teže prepoznati, zato je potrebno da stalno budete na oprezu i primjenjujete pravovremenu zaštitu. Često su najjednostavnije stvari one koje donose najviše koristi – u ovom slučaju zaštite od sajber napada.
Slabe šifre – širom otvorena vrata hakerima
Neadekvatne šifre omogućavaju brzu i jednostavnu krađu. Čak 60 odsto korisnika na svojim internet nalozima koristi iste šifre, a najčešće aktivne lozinke su 123456 ili password, što u velikoj mjeri hakerima olakšava sajber napade. Kako bi unaprijedili zaštitu svojih naloga i podataka, potrebno je da kreirate jake lozinke. Kreativnom kombinacijom velikih i malih slova, brojeva, znakova interpunkcije, ali i dužinom od barem 8 karaktera, dobijate šifru koja će potencijalno odbiti sajber napad. Preporuka je da za svaki nalog osmislite i koristite posebnu lozinku, koja će biti poznata samo vama.
Dodatna mjera zaštite je i dvofaktorska autentifikacija, koja uz pomoć više koraka osigurava da niko osim vlasnika ne može da pristupi određenom nalogu, a od korisnika traži da pošalje još neku informaciju pomoću koje će ga sistem identifikovati. Ovaj način je najbezbjedniji posebno kada je riječ o sajtovima koji sadrže i čuvaju informacije o računima u banci.
Aktivacijom dvostruke potvrde identiteta uvodi se pored unosa korisničkog imena i šifre još jedan parametar koji može biti kod koji korisniku stiže putem SMS poruke ili dodatni kod iz neke nezavisne aplikacije kao što su Google Authentificator, Microsoft Authentificator.
Uputstvo za podešavanje dvofaktorke provere za društvene mreže možete pronaći na linkovima: Instagram, Facebook, Twiter, TikTok
Virusi ne spavaju
Bezbjednost na internetu se najčešće povezuje sa odbranom od virusa i hakerskih napada. Danas je vrlo lako upasti u internet zamku, tako što ćemo na prodajnom veb sajtu ili na neprovjerenom sajtu za online gledanje filmova ostaviti svoju imejl adresu, broj računa ili adresu stanovanja. Time ćemo omogućiti hakerima da „na gotovo” dođu do podataka preko kojih se lako mogu dokopati važnih informacija ili unijeti virus na naš uređaj. Bitno je imati na umu da hakovanje nije ništa neuobičajno, i da žrtva može biti bilo ko, piše Telegraf.
Nisu svaki pop up i link iz mejla za kliktanje Zapravo, rijetko koji jesu. Zato se klonite pop-up reklama i neobičnih veb sajtova. Nemojte da otvarate linkove koji vam stižu u imejlovima od nepoznatih pošiljalaca, kao ni da svoje podatke unosite na sajtove za čije porijeklo niste sigurni.
Za svaki slučaj…
Osim povećanog opreza, ono što možete učiniti kako biste se bolje zaštili jeste da redovno ažurirate operativni sistem i antivirusni softver.
METODE PREVARANATA SVE „NAPREDNIJE“ Donosimo korisne savjete kako da se sačuvate od hakerskih napada appeared first on Aloonline.ba.
