Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas proslavlja Božić, najradosniji hrišćanski praznik – dan Rođenja Isusa Hrista.
U času rođenja Isusa Hrista, koji je u ovaj svijet došao radi spasenja cijelog ljudskog roda od grijeha i vječne pogibelji, zvijezda je obasjala Vitlejemsku pećinu, a na nebu su anđeli zapjevali “Slava Bogu na visini i na zemlji mir, među ljudima dobra volja”.
Bogomladencu su se prvo poklonili pastiri, koji su mu darovali jagnje, a potom tri mudraca koja su mu na dar donijeli smirnu, tamjan i zlato.
Kod Srba Božić je praznik sa dosta običaja i njegova proslava počinje odlaskom na jutarnju liturgiju, na kojoj vjernici koji su postili Božićni post pristupaju Svetoj tajni pričešća.
Nakon liturgije, ukućani se okupe oko božićne trpeze, pomole se Gospodu, a zatim pjevajući tropar “Roždestvo tvoje Hriste Bože naš”, okreću i lome česnicu – pogaču u koju je stavljen novčić.
Vjeruje se da će onome u čijem dijelu česnice bude novčić naredna godina biti posebno srećna.
Božić je porodični praznik, taj dan se ne ide u posjete, sa izuzetkom polaznika ili položajnika – muške osobe, obično je to kum, komšija ili porodični prijatelj, koji dolazi u kuću slavljenika i prvi čestita Božić.
Božić se slavi tri dana, a vjernici se pozdravljaju sa “Mir Božiji – Hristos se rodi”, uz otpozdrav “Vaistinu se rodi”.
Božić se slavi 3 dana
SPC i vjernici, Božić slave tri dana. Drugi dan Božića je Sabor Presvete Bogorodice, u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi Sveti Stefan.
Na Božić ujutro, pre svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i objavljuje se dolazak Božića i božićnog slavlja. Vernici se tradicionalno pozdravljaju sa Mir Božji, Hristos se rodi – Vaistinu se rodi. U hramovima se čita poslanica arhijera Srpske pravoslavne crkve.
Božić je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva. Kod Srba taj praznik je ukrašen najljepšim vjerskim običajima i obredima, koji imaju jedan osnovni smisao i cilj: umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina. Božić je uvijek mrsni dan, kojem je prethodio četrdesetodnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Na svečanoj božićnoj trpezi najvažnija je česnica, pogača u koju se stavlja zlatni ili srebrni novčić, a ona se za ručkom lomi isključivo rukama. Ko u svom parčetu pronađe novčić, prema vjerovanju, imaće sreće u narednoj godini.
Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica. Ukućani položajnika, prvog gosta na Božić, daruju poklonima.
Inače, datum obilježavanja Božića se prvi put pominje kao praznik 336. u jednom rimskom kalendaru.
Do 16. vijeka svi hrišćani su Božić slavili istog dana, a nakon 1582. i prihvatanja Gregorijanskog kalendara od Vatikana, pojavljuju se razlike. Prvih vijekova i pravoslavne i protestantske zemlje su se držale starog kalendara, što se kasnije postupno mijenjalo.
BONUS VIDEO:
NAJRADOSNIJI HRIŠĆANSKI PRAZNIK Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Božić, ovo su samo neki od običaja appeared first on Aloonline.ba.
