7.7 C
Sarajevo
Utorak, 4 listopada, 2022

Neobičan fenomen / Zašto se bebe češće rađaju ljeti?

U ovim sedmicama ima mnogo rođendana, a i rodilišta su puna.

Prije je više beba bilo u proljeće, ali to se pomaklo na kasno ljeto. Zašto? Tu se i naučnici češu po glavi: teorija je mnogo

Mališani koji ovih dana dolaze na svijet su sasvim u trendu. U Njemačkoj – a slično je u mnogim drugim razvijenim zemljama – najviše se beba rađa u julu, augustu i septembru. Zašto – to niko zapravo ne zna. Da stvar bude kompliciranija, taj trend vlada tek četrdesetak godina: prije toga se najviše beba rađalo ranije, u proljeće.

Znači li to da su se promijenile spolne navike čitavog društva? Ili je i to rezultat promjene u našem okolišu? Tu i naučnici tek mogu nagađati pravi odgovor.

A razlike u popunjenosti rodilišta su drastične: prošle, 2019. godine se u julu dnevno rađalo oko dvadesetak posto više djece nego što ih se rađalo u decembru. Juli je ionako mjesec s najviše beba: njemačka rodilišta su zabilježila 2.344 bebe svakog dana, decembar je tradicionalno “slab” s 1.935 beba, piše Deutsche Welle.

Ali još u sedamdesetima godinama prošlog vijeka je to bilo drugačije: najviše posla u rodilištima je bilo u februaru, martu i aprilu. Zašto je to tako? I što se promijenilo?

U poljoprivrednim krajevima ima logike da su se bebe radile kad se i slavila dobra žetva. Ali ni to ne objašnjava taj fenomen u cijelosti. 

Jedna teorija to objašnjava brojem stanovnika koji su živjeli od poljoprivrede. Sebastian Klüsener, voditelj istraživačkog odjela demografskih promjena i starenja na državnom Institutu za istraživanje populacije (BiB) nam objašnjava: u poljoprivrednim sredinama se u ljetu vidjelo, hoće li urod biti dobar. A ako silosi i spremišta budu puna, onda si obitelj mogla priuštiti još jedno dijete, objašnjava Joshua Wilde iz odjela za demografska istraživanja Instituta Maxa Plancka. Povrh toga, u kasno ljeto se tradicionalno održavaju proslave dobrog uroda – gdje je znalo biti živo i nakon što se ugase svjetla.

  Smotra oldtimera u Sarajevu: 'Buick' iz 1928. godine najljepši po izboru građana

Tu je još jedan element iz davnih vremena: seksualnost prije braka je bila nešto nečuveno, izvanbračna djeca sramota. I opet: baš u ljetu, kad je bilo svega, najčešće su se održavale i svadbe tako da su i mladenci odmah požurili (konačno) ispuniti svoje bračne dužnosti.

Sve po planu – i ništa nije po planu

Uoči ove promjene, u šezdesetima prošlog vijeka se pojavila i anti-bebi pilula. Zapravo su se u to doba proširili i drugi oblici kontrole začeća jer je i Crkva izgubila svoj nekadašnji utjecaj. Ali sad opet jedna zagonetka: prema istraživanjima, zapravo najviše roditelja želi dobiti bebu u proljeće ili početkom ljeta. Dakle opet po “starom”. Ali očito se to ne događa, nego bebe “kasne” i rađaju se u zrelo doba ljeta. Zašto? Tu niti stručnjak iz Instituta Maxa Plancka ne zna odgovor: ima raznih objašnjenja, ali zapravo ni jedno nije potpuno suglasno s onim što se događa.

Jer tu ima teorija kako na plodnost utječu i drugi faktori: plodnost muškaraca obzirom na temperaturu okoline, a čini se da neku ulogu igra i dužina dnevnog svjetla ili promjena klime. Statistički se može primijetiti određena pravilnost da ako je beba začeta u osobito vrelim danima da je i veća mogućnost spontanog pobačaja – to bi onda nekako objasnilo i bebe koje su nastale u kasnu jesen i na svijet došle u ljeto. Ali znači li to da će i globalno zatopljenje voditi većem broju neuspješnih trudnoća?

  10 stripova koji pokazuju koliko se današnji život razlikuje od života naših roditelja

Jugoslavija kao neobičan primjer

Sve su to pitanja s kojima se suočavaju demografi ne samo u Njemačkoj: ta “selidba” rođenja s proljeća u ljeto se primjećuje i u SAD-u i u čitavom nizu drugih razvijenih zemalja. Ali ne izgleda niti da je to samo povezano s poljoprivredom – i tu je upravo Njemačka odličan naučni primjer. Jer još dok je postojala socijalistička Istočna Njemačka i tamo su bebe češće dolazile u proljeće – a nakon ujedinjenja u devedesetima prošlog stoljeća se i taj dio ujedinjene Njemačke “prebacio” na ljetne odlaske u rodilište.

No opet kako nam pokazuje statistika, kad je netko rođen može biti odlučujuće i za njegov život. Takve “ljetne” bebe obično u školi teže prolaze nego “proljetne” – tih nekoliko mjeseci razlike može biti odlučujuće kako će se netko snaći u školskoj klupi. U staroj Jugoslaviji, pogotovo u seoskim krajevima je zapravo začuđujuće velik broj osoba koji u ispravama imaju datum rođenja 1. januara. U pravilu, oni su rođeni prije, ali tek u novoj godini su i prijavljeni – kako bi kasnije krenuli u školu, a muškarci i u vojsku.

Za utjehu ljetnim i jesenskim mališanima s lošim školskim svjedodžbama može poslužiti i jedna druga statistika: oni će živjeti nešto malo duže nego “proljetna”. Zašto? Ni to ne zna niko pouzdano objasniti.

Koliko je koristan ovaj tekst?

Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

Kako ovaj članak smatrate korisnim...

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

Supported by TNT Grupacija
Alem Sinanović
Alem Sinanovićhttps://tntportal.ba
Alem Sinanović je urednik digitalnih medija TNT Grupacije. Gotovo opsesivno istražuje digitalu, SEO, mogućnosti online zarade i sl.
MOŽDA VAS ZANIMA
Supported by TNT Grupacija spot_img
DRUGI UPRAVO ČITAJU