Plivanje kao sport izdržljivosti ima posebno efikasan učinak jer angažuje mnoge mišićne grupe. Pritom poboljšava prokrvljenost mozga, što dovodi do unapređenja njegove funkcije. Ali to nije sve…
Svaki motorički pokret počinje u mozgu, pa tako i pokreti prilikom plivanja, bez obzira na to radi li se o kraulu, prsnom ili leđnom stilu. Za održavanje stabilnosti tijela u vodi, mozak mora brzo obraditi sve signale koje nervi šalju o položaju tijela u prostoru kako bi generisao impulse za pokrete.
Plivanje je izazovnije u poređenju s trčanjem ili vožnjom bicikla jer nema čvrstu podlogu. Pokreti pri plivanju su složeni i zahtijevaju dobru koordinaciju kako bi se brzo kretali bez tonjenja.
Postoje manje studije koje pokazuju da plivanje poboljšava funkciju mozga i doprinosi mentalnom zdravlju.
Hrana za moždane ćelije
Povećan protok krvi u mozgu dovodi do stvaranja posebnog faktora rasta, “neurotrofičnog faktora iz mozga” ili BDNF. Taj protein djeluje kao hrana za mozak, navodi neurobiolog Martin Korte sa Tehničkog univerziteta u Braunšvajgu:
Štiti postojeće nervne ćelije i sinapse, i stimuliše stvaranje novih veza. Što je veća količina BDNF-a, bolje funkcionišu logičko i apstraktno razmišljanje, organizaciono razmišljanje i pamćenje.
Plivanje smanjuje rizik od Alchajmerove bolesti
Novi sinaptički spojevi mogu suzbiti procese starenja, navodi neurobiolog Korte. Sport, posebno intenzivan sport poput plivanja, potiče cirkulaciju, poboljšava snabdijevanje hranljivim tvarima i potiče uklanjanje naslaga. Plivanje ne može potpuno eliminisati rizik od Alchajmerove bolesti, ali ga može smanjiti.
U hipokampusu se stvaraju nove nervne ćelije koje su važne za prelazak iz kratkoročnog u dugotrajno pamćenje. Fizička aktivnost, posebno aktivacija velikih mišićnih grupa poput plivanja, povoljno djeluje na hipokampus.
Poboljšava raspoloženje
Plivanje, poput drugih sportova, izaziva oslobađanje serotonina. Ovaj neurotransmiter utiče na percepciju boli, ritam spavanja i buđenja, kao i raspoloženje. Plivanje je posebno opuštajuće jer zahtijeva koncentraciju na pokrete kako bi se izbjeglo gutanje vode. Negativne misli nestaju.
Redovno i kontinuirano
Da bi plivanje imalo pozitivan uticaj na rad mozga, neurobiolog Martin Korte preporučuje tri do četiri treninga sedmično. Za isti učinak potrebno je 20 minuta plivanja u odnosu na 40 minuta trčanja ili 60 minuta vožnje bicikla. Plivanje je veoma efikasna metoda za treniranje mozga.
Vodeni sportovi čak i ako imate srčane probleme
Osobe sa srčanim problemima mogu imati koristi od vježbanja u vodi uz određene mjere opreza i odobrenje od ljekara. Preporučuje se postepeno ulazak u vodu i izbjegavanje naglog izlaska radi prilagođavanja cirkulacije pritisku vode. Sportske grupe za srčane bolesnike obično treniraju u vodi do struka kako bi osigurale sigurnost.
Voda omogućava trening cijelog tijela od glave do pete u bilo kojoj životnoj dobi.
BONUS VIDEO:
PLIVANJE JE LIJEK ZA DUŠU I TIJELO Podstiče rad mozga, smanjuje rizik od raznih bolesti i još mnogo toga appeared first on Aloonline.ba.
Izvor: ( aloonline.ba / TNTPortal.ba )
