– Prvi simptom se odnosi na prilagođavanje kardiovaskularnog sistema i povećanim znojenjem. Povećana cirkulacija krvi u kožnom pokrivaču istovremeno indukuje i povećan stepen znojenja. Ako ni to ne dovede do spuštanja tjelesne temperature, srce počinje jače raditi, ubrizgava krv u vaskularno korito i povećana količina krvi dolazi u mozak. Širenje moždanih krvnih sudova dovodi do povećanja zapremine moždanog tkiva – objašnjava dr. Đurović.
Ističe da mozak ne može rasti, jer se nalazi u lobanjskoj šupljini, te da su svi simptomi toplotnog udara posljedica povećanja moždane zapremine, kaže dr. Đurović.
– U takvim slučajevima imamo simptome slične teškoj povredi mozga: glavobolja, mučnina, slabljenje vida, sve to je povezano sa povećanom moždanom zapreminom. Teži oblik je toplotni udar – navodi dr. Đurović.
Kako objašnjava, toplotni udar se može desiti i ako osoba nije direktno izložena sunčevoj toploti.
– Najčešće se dešava kod osoba koje su u zatvorenim prostorijama, pekarama, pored visokih peći ili u automobilima bez klima uređaja. Kada je spoljna temperatura visoka, a vlažnost također, to sprječava znojenje i onemogućava mehanizme prilagođavanja za smanjenje tjelesne temperature. Kod toplotnog udara dolazi do otkazivanja centra u mozgu, hipotalamusa, što može dovesti do ozbiljnijih problema nego kod sunčanice – objašnjava dr. Đurović.
On također ukazuje na greške koje mnogi prave tokom vrućina – hlađenje ledom i pijenje vode bez soli.
– Kod toplotnog udara može brzo doći do gubitka svijesti, pa je važno odmah primijeniti mjere reanimacije kako bi se spriječile ozbiljne posljedice – kaže dr. Đurović.
U takvim situacijama, važno je izvući osobu iz zatvorenog prostora, ako je svjesna, ponuditi joj tečnost i pokušati je rashladiti.
– Grešimo kada stavljamo led na kožu jer sprečava znojenje. Cilj je premašiti tjelesnu temperaturu mlakom, a ne ledenom vodom – kaže dr. Đurović.
Dr. Đurović ističe još jednu grešku tokom vrućina.
– Dehidratacija dovodi do gubitka važnih elemenata poput natrijuma i kalijuma. Kada se previše znojimo, gubimo ove minerale i pitamo samo vodu, a ne i minerale poput natrijuma i magnezijuma. Preporučuje se dodati dvije grame soli u litar vode kako bi se nadoknadili ti gubici. Također, važno je unositi magnezijum tokom dana. Najbolje je izbjegavati aktivnosti napolju tokom vrućih dana – savjetuje dr. Đurović.
Kako bi olakšali sebi vruće ljetne dane, preporučuje se uzimanje manjih i češćih obroka, navodi dr. Đurović. Nedostatak minerala poput kalijuma, magnezijuma i natrijuma može dovesti do nesvestice, pa je važno unositi ih putem hrane, prenosi Kurir.
BONUS VIDEO
Članak POSLUŠAJTE SAVJETE LJEKARA Greške koje pravimo na vrućinama mogu biti smrtonosne prvi je put objavljen na Aloonline.ba.
Izvor: ( aloonline.ba / TNTPortal.ba )
