Zbog normalizacije života i privrednog poslovanja Federacija BiH je sredinom prošlog mjeseca počela ublažavati mjere uvedene u cilju suzbijanja širenja novog tipa korona virusa
Povoljnija epidemiološka situacija nije značila i odsustvo virusa pa su stručnjaci svakodnevno apelovali na oprez. No, činjenica je da su njihove zdravstvene preporuke prepuštene na savjest i dobru volju svakog pojedinca zbog čega član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez kaže da je sistem zaštite koji se trenutno provodi u Federaciji BiH najsličniji tzv. švedskom modelu.
“Na snazi su tri osnovne mjere koje je veoma lako provoditi – mjera socijalne distance, nošenje maski u zatvorenom prostoru i pojačana higijena ruku”, kaže Čerkez u razgovoru za Al Jazeeru.
Odgovornost pojedinca, ali i sistema
Zbog porasta broja zaraženih u ovom bh. entitetu u javnosti se mogu čuti komentari da su restriktivne mjere zaštite naglo popuštene, no Čerkez ističe da su povučene onako kako su i donešene – u skladu sa epidemiološkom situacijom.
“Sve mjere smo donosili u skladu sa epidemiološkom situacijom, čak nismo podlegli pritiscima u trenucima kada su nas kritikovali jer ne popuštamo mjere, iako to rade zemlje u našem susjedstvu. Porast broja zaraženih nije posljedica popuštanja mjera, nego je posljedica importa virusa iz Švedske, Njemačke, Norveške… koji su se dogodili u jednom određenom periodu. Veći broj slučajeva zaraze imamo jedino u Tuzlanskom kantonu, ali sada je odgovornost na kantonima da mjere zaštite prilagode situaciji u svojoj lokalnoj zajednici”, kaže.
“Bitna je odgovornost svakog pojedinca, ali i sistema da reaguje u slučaju potrebe. Dakle, ljudima je generalno data mogućnost da postupaju iz savjesti, ali sve mjere su i dalje opcija. Svaki kanton može uvesti sve mjere za koje smatra da doprinose smanjenju broja oboljelih”, pojašnjava Čerkez.
Komentirajući primjenu tzv. švedskog modela na prostoru Federacije BiH, predsjednica Sekcije epidemiologa FBiH Zarema Obradović kaže kako “i u pandemiji treba živjeti”, ali pojašnjava da je ključno napraviti balans i pronaći mjeru koja će omogućiti da uz očuvanu ekonomiju imamo najmanje zdravstvenih gubitaka.
Nema mjesta panici?
“Sigurno je da će veći broj ulazaka u zemlju otvoriti potencijalni rizik da neka oboljenja budu unesena, sigurno će doći neki zaraženi, kao što će i naši ljudi unijeti infekciju negdje drugo. Toga će biti između svih zemalja, ali inače je ovo sezona kada bi tih oboljenja bi trebalo biti manje pa je možda dobro vrijeme da se ludi polako izlažu eventualnom kontaktu s virusom kako bi se pokušato izgraditi neki imunitet. Još je mnogo nepoznanica kada je riječ o ovom virusu, ali mi otprilike radimo ono što rade zemlje u okruženje i jako je važno da pratimo te globalne trendove”, kaže Obradović.
Osvrćući se na porast broja oboljelih, kaže kako to nije uvijek razlog za paniku.
“Prije svega, treba uzeti u obzir ko se razbolio i kakvu kliničku sliku ima, a zatim treba uzeti u obzir broj testiranih osoba. Broj oboljelih ponekad može značiti da je dijagnostika poboljšana i da je testiran veći broj ljudi, ne mora to uvijek biti panika. Vidjeli ste da su među posljednjim slučajevima mahom mlađe osobe koje su zbog ublažavnja mjera bile u kontaktu, ali ono što hrabri je da su novooboljeli u večini slučajeva imali blagu kliničku sliku”, pojašnjava.
Dodaje da je nemoguće u potpunosti zaustaviti oboljevanje, zbog čega fokus treba biti na smanjenju oboljelih, kao i smanjenju broja žrtava.
“Nijedna zemlja nije uspjela da se u potpunosti riješi oboljevanja, odnosno širenja virusa, ali sigurno da dobrim mjerama te zemlje suzbijaju širenje virusa. Dakle, jako su bitni rano otkrivanje i izolacija jer se time sprečava širenje virusa na rizične kategorije”, zaključuje Obradović.
(Al Jazzera Balkans)
