Sve je manje razloga govoriti o četiri godišnja doba. Klimatske promjene donijele su zime bez snijega i ekstremno vruća ljeta.
Dok nekima blaže vrijeme odgovara, drugi strahuju zbog sve češćih temperaturnih oscilacija koje negativno utječu na zdravlje. Najveće probleme imaju poljoprivrednici: proljeće stiže ranije, mraz kasni, a planiranje proizvodnje postaje sve teže.
Stručnjaci upozoravaju da je riječ o posljedici dugotrajnog globalnog zagrijavanja. Atmosfera se mijenja brže nego što se društvo uspijeva prilagoditi, a posljedice neodgovornog odnosa prema okolišu postaju sve očitije.
Klimatolog Bakir Krajinović ističe da globalne emisije i dalje rastu te da bi se temperatura zraka, prema scenarijima, do 2050. mogla povećati za 3 do 3,5 °C, a do kraja stoljeća za 4 do 4,5 °C.
Promjene se vide i u sezonskim prognozama: svaka je zima sve neizvjesnija zbog manjka snijega. Meteorolog Nedim Sladić navodi da nema naznaka većih zahladnjenja, što će odgoditi početak skijaške sezone, dok se u nižim predjelima snijeg u idućih desetak dana ni ne očekuje.
Stručnjaci zaključuju da zime sve više nalikuju produženoj jeseni te da će se društvo morati prilagoditi novim klimatskim uvjetima.
