Termin “zelena covid putovnica” upotrebljavao je na summitu austrijski kancelar Sebastian Kurz, iako je dokument o kojem se razgovaralo daleko od putovnice, javlja HRT.
– Na summitu se razgovaralo o digitalnom zdravstvenom dokumentu koji bi imao informaciju o cijepljenju. Južne države od Grčke do Portugala podupiru takav dokument, dok su zemlje poput Francuske i Njemačke dosta oprezne jer se boje da bi to dalo lažnu sigurnost onima koji je imaju, obzirom na to da se još ne zna koliko traje imunitet, kako na cjepiva reagiraju novi sojevi te mogu li ljudi koji su cijepljeni širiti zarazu. Problem je i pitanje osobnih sloboda i temeljnih prava. Ako bi to bila propusnica za kretanje, problematizira se pozicija onih koji je iz bilo kojih drugih razloga nemaju, pa dolazi do diskriminacije. Postoji konsenzus da se ide zajedničkom sveeuropskom potvrdom, da se izradi interoperabilni sustav na razini EU, za što trebati tri mjeseca, a imala bi informaciju o cijepljenju, je li osoba testirana i je li preboljela COVID-19. O pitanjima kako bi se koristila i za što će služiti onima koji je imaju još će se raspraviti. Sljedeći summit je u ožujku, izvijestio je HRT.
Europska unija znatno zaostaje u cijepljenju. Cijepljeno je samo 8 % stanovnika i to jednom dozom, odnosno 5 % dvjema. Drastično manje nego npr. u Izraelu koji je u dva mjeseca cijepio polovinu punoljetnih građana.
– Naš prioritet je ubrzavanje proizvodnje i distribucije cjepiva te cijepljenja u Uniji. Želimo veću predvidljivost i transparentnost kako bismo osigurali da farmaceutske tvrtke poštuju svoje obveze, rekao je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća.
U Europi se cjepivo proizvodi na 41 lokaciji, no moglo bi i na više, priznaje čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen. Najavljuje cijepljenje 70 % starijih od 18 godina, odnosno 255 milijuna Europljana, do kraja ljeta. Kupljeno je više od 2 milijarde doza cjepiva.
– Želimo vidjeti tko kamo izvozi. I bila sam vrlo jasna od samog početka da to nije usmjereno ni protiv jedne zemlje, nego želimo utvrditi poštuje li tvrtka koja izvozi cjepiva što se proizvode u Europi ugovor s Unijom, naglašava.
Usprkos mjerama, u sedam zemalja Unije broj zaraženih ponovno raste. Jako zabrinjava i sve veća raširenost novih sojeva. Britanska varijanta koronavirusa prisutna je u 26 država članica, južnoafrička u 14, a brazilska u sedam.
Komisija je dala 10-dnevni rok državama koje su djelomično zatvorile granice da ih ukinu kako se ne bi narušavalo jedinstveno tržište. Najveća među njima, Njemačka, ostaje pri prvotnoj odluci.
Njemačka kancelarka Angela Merkel kaže da je Njemačka među zemljama koje su bile prisiljene uvesti određena ograničenja prema zemljama s visokom incidencijom ili mutacijama. Čine sve kako bi osigurali slobodan protok robe i ljudi, što zahtijeva dodatne mjere zaštite.
Postavilo se i pitanje nužnosti međunarodne solidarnosti u raspodjeli cjepiva.
– Svima nam je jasno da ćemo se od COVID-19 zaštiti tek nakon što budu zaštićeni naši državljani i državljani trećih država koji nažalost nisu u istoj poziciji niti financijski, niti organizacijski, niti ekonomski, niti u pogledu zdravstvene zaštite da jednakom dinamikom zaštite svoje stanovništvo, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.
Od posljedica bolesti COVID-19 od početka pandemije preminulo je više od 531.000 građana Unije.
