Svjedok Tužiteljstva BiH u predmetu protiv Mlaće i Cikotića počinio samoubojstvo

svjedok tužiteljstva bih u predmetu protiv mlaće i cikotića počinio samoubojstvo

Vijest da je u utorak malo prije podneva na Rostovu, u općini Bugojno, bivši policajac Policijske uprave Donji Vakuf sebi oduzeo život prošla je poput mnogih ovakvih tragičnih događaja koji su u BiH, nažalost, česti, piše Večernji list BiH.

Mediji su prenijeli da je pucnjem iz vatrenog oružja život sebi oduzeo Merzuk Aletić te da policija istražuje uzroke, odnosno motive samoubojstva. Prema saznanjima do kojih smo došli, motiv samoubojstva mogao bi biti strahovit pritisak kojem je nesretni Aletić u posljednje vrijeme, a nije isključeno i njegovi najbliži, bio izložen. Naime, Aletić je bio jedan od svjedoka Tužiteljstva BiH u predmetu protiv glavnih kreatora etničkog čišćenja i progona Hrvata iz Bugojna – Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH. Svjedok je odlučio sebi oduzeti život dan prije nego što je na Rostovu trebao otkriti lokacije s tijelima nasilno odvedenih hrvatskih logoraša Bugojna, a traga se za još 15 njih. Pucao je sebi u glavu pred očima istražitelja, doznajemo iz više izvora.

Još se traže odgovori

Tragedija je to koja potvrđuje strahovite pritiske kojima su izloženi svi oni koji pokušavaju pomoći u otkrivanju pomno čuvane istine o zločinima i etničkom čišćenju Bugojna, koje je osmislio i proveo bošnjački politički i vojni vrh s Dževadom Mlaćom i Selmom Cikotićem na čelu. Rezultirao je progonom 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, ubojstvima, razaranjima i pljačkom, ali i otvaranjem logora kroz koje je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatočenika, od kojih su neki u njima proveli punih osam mjeseci, od zarobljavanja u ljeto 1993. godine do razmjene u ožujku 1994. godine. Kako je konstatirano prilikom jednog od predmeta u procesu suđenja odgovornima za zločine nad Hrvatima Bugojna, a dosad se sudilo i presudilo osmorici nižerangiranih pripadnika Armije RBiH, u logorima Armije RBiH hrvatski su zatočenici prolazili torture normalnom ljudskom umu nezamislive, od svakodnevnih premlaćivanja i izgladnjivanja do prisilnog vađenja krvi i odvođenja na prve crte obrane, gdje su kopali rovove i bili živi štit. Mnogi zatočenici nisu izdržali višemjesečne torture, a oni najugledniji među njima odvedeni su u nepoznato.

Pritisak na svjedoke

U pitanju su 23 Hrvata Bugojna kojima se nakon odvođenja iz logora gubi svaki trag. U gotovo 30 godina pronađena su tijela osmorice njih, a posljednja četiri ekshumirana su na Rostovu u ljeto 2020. godine. Dok su iskapane kosti četvorice logoraša na padinama Rosova, u Sarajevu je za ministra sigurnosti BiH imenovan Selmo Cikotić, kojemu je ovo imenovanje bilo tek jedno u nizu imenovanja, još jedan od brojnih dokaza moći njegovih političkih zaštitnika iz SDA, stranke čiji je kadar i on i Mlaćo. U međuvremenu je SDA izgubio dobar dio poluga vlasti i moći te su Mlaćo i Cikotić koji je, prema objavljenoj dokumentaciji i prepisci s generalom Enverom Hadžihasanovićem, odlučio o sudbini nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, dovedeni pred zid, odnosno optuženičku klupu na kojoj im je odavno mjesto. Pritisak na svjedoke posljednji je pokušaj spašavanja od odgovornosti koju ne mogu izbjeći. Proces, prema saznanjima koja imamo, ide dalje te je za očekivati da će uskoro biti završen, a osim progona i zločina nad Hrvatima, Mlaćo i Cikotić mogli bi odgovarati i zbog pritisaka zbog kojih je jedan od svjedoka Tužiteljstva digao ruku na sebe.

www.vitez.info

Objavi oglas za posao
MOŽDA VAS ZANIMA
DRUGI UPRAVO ČITAJU