5 C
Sarajevo
Petak, 9 prosinca, 2022

Svjetski dan mentalnog zdravlja



Svjetski dan mentalnog zdravlja je 10. oktobra i kako naše razumijevanje mentalnog zdravlja raste, mi rastemo zajedno s njim. Mentalno zdravlje je
daleko napredovalo od ranih devedesetih kada je Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) službeno utvrdila taj dan, ističu iz Instituta za
zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).



Naša samosvijest i osjetljivost prema tome promijenili su stvari na bolje.
Naš jezik koji se odnosi na mentalno zdravlje poboljšao se jer se riječi
poput „lud“ i „luđak“ upotrebljavaju manje fleksibilno i mi sve bolje
shvatamo da mogu (ne)namjerno naštetiti i stigmatizirati. Iako smo naučili
puno toga, još uvijek možemo učiniti puno više da bismo napredovali kao
društvo.

*Šta je mentalno zdravlje?*

– Mentalno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija definirala je kao
stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se
nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je
sposoban pridonositi zajednici. Dobro mentalno zdravlje nije samo odsustvo
problema s mentalnim zdravljem koji se mogu dijagnosticirati, iako će dobro
mentalno zdravlje vjerovatno pomoći u zaštiti od razvoja mnogih takvih
problema. Njega karakterizira sposobnost osobe da ispuni brojne ključne
funkcije i aktivnosti, uključujući sposobnost učenja, sposobnost osjećaja,
izražavanja i upravljanja nizom pozitivnih i negativnih emocija, sposobnost
formiranja i održavanja dobrih odnosa s drugima, te sposobnost suočavanja s
promjenama i nesigurnosti i upravljanje njima, ističe Lejla Selimović iz
Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ).

Problemi s mentalnim zdravljem kreću se od briga koje svi imamo kao dio
svakodnevnog života do ozbiljnih dugoročnih stanja. Većina ljudi koji imaju
mentalnih problema mogu ih preboljeti ili naučiti živjeti s njima, posebno
ako rano dobiju pomoć. Većina simptoma mentalnog zdravlja tradicionalno se
dijeli u skupine koje se nazivaju ili „neurotični“ ili „psihotični“
simptomi. „Neurotik“ obuhvaća one simptome koji se mogu smatrati teškim
oblicima „normalnih“ emocionalnih iskustava poput depresije, anksioznosti
ili panike. Stanja koja su se ranije nazivala „neurozama“ danas se češće
nazivaju „uobičajenim problemima mentalnog zdravlja“.

*Kako da sačuvamo svoje mentalno zdravlje?*

– Važno je voditi računa o sebi i izvući maksimum iz života. Postoji pet
praktičnih načina za brigu o svom mentalnom zdravlju. Unošenje jednostavnih
promjena u vaš život ne treba koštati bogatstvo ili oduzimati puno vremena.
Svako može slijediti ovaj savjet. Zašto ne početi danas? Razgovarajte o
svojim osjećajima. Budite aktivni. Jedite dobro. Budite u kontaktu.
Zatražite pomoć. Svi su podložni promjenama ili padu raspoloženja kada
stvari krenu po zlu. Ako vam stvari postanu previše teške i osjećate da se
ne možete nositi, zatražite pomoć, dodaje Selimović.

Ovogodišnja tema kojom se obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja je
“Mentalno zdravlje u nejednakom svijetu”.

Ova tema, odabrana za 2021. godinu, naglasit će da pristup uslugama
mentalnog zdravlja ostaje nejednak, jer između 75 i 95 posto ljudi s
mentalnim poremećajima u zemljama s niskim i srednjim prihodima uopće ne
može pristupiti centrima za mentalno zdravlje, a pristup u zemljama s
visokim dohotkom nije puni bolji.

Nedostatak ulaganja u mentalno zdravlje nesrazmjeran ukupnom zdravstvenom
proračunu pridonosi nedostatku u liječenju mentalnog zdravlja. Mnogi ljudi
s mentalnom bolešću ne dobijaju tretman na koji imaju pravo i koji
zaslužuju i zajedno sa svojim porodicama i njegovateljima i dalje trpe
stigmu i diskriminaciju. Jaz između “onih koji imaju” i “onih koji nemaju”
sve je širi i postoji neprestana nezadovoljena potreba za brigom o osobama
s mentalnim problemima.

*Mentalno zdravlje u pandemiji*


U INZ-u napominju da je pandemija COVID-19 dodatno je istaknula učinke
nejednakosti na zdravstvene ishode i niti jedna država, ma koliko bogata
bila, nije u potpunosti spremna za to. Pandemija je uticala i nastavit će
uticati na ljude svih dobnih skupina na mnogo načina –  infekcijom i
bolestima, što ponekad rezultira smrću koja predstavlja težak gubitak
članovima porodice; kroz ekonomski uticaj, uz gubitak posla i stalnu
nesigurnost za zadržavanje istog; i uz fizičko distanciranje koje može
dovesti do socijalne izolacije.

*Institut za zdravlje i sigurnost hrane *

  NJEMAČKA: Nožem izboden 15-godišnjak na ulici

Koliko je koristan ovaj tekst?

Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

Kako ovaj članak smatrate korisnim...

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

Supported by TNT Grupacija
MOŽDA VAS ZANIMA
Supported by TNT Grupacija spot_img
DRUGI UPRAVO ČITAJU