Desetine osuđenika za terorizam u našoj zemlji izdržava zakonske kazne, ali pretpostavlja se da je mnogo veći broj onih koji utječu na širenje ekstremizma i radikalizma, kako u zatvorima tako i u zajednici nakon puštanja iza rešetaka.
BiH se uz međunarodnu podršku bori protiv širenja nasilja, a šta su nam do sada donijeli projekti deradikalizacijie, otkrivaju nam nadležni, piše Klix.
Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva pravde BiH, u BiH 16 osoba izdržava kaznu zatvora za krivično djelo terorizma, dok je zbog protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim poaravojnim ili parapolicijskim formacijama u zatvoru jedna osoba. U međuvremenu je još jednu osobu Sud BiH pravosnažno osudio na kaznu zatvora u trajanju od tri godine zbog pridruživanja stranim paravojnim formacijama.
S druge strane, već 13 osoba izdržalo je zatvorsku kaznu zbog terorizma te pet osoba zbog odlazaka na strana ratišta. Pored toga, pred Sudom BiH u toku je postupak protiv devet osoba zbog djela terorizma, a do aprila 2018. određen je pritvor za tri osobe zbog nasilnog i ekstremističkog ponašanja.
Ukupno je evidentirano 45 osoba u svojstvu zatvorenika te tri pritvorenika zbog djela terorizma i odlazaka na strana ratišta.
Kada je riječ o zatvorskim kaznama, do kraja oktobra ove godine ukupno je izrečeno 156 godina i 11 mjeseci zatvora za krivična djela iz oblasti terorizma, dok je za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama izrečeno 13 godina i šest mjeseci zatvora do kraja jula ove godine.
“Sud BiH je ukupno izrekao kaznu od 176 godina i 11 mjeseci zatvora, što čini sveukupni prosjek od pet godina, jedan mjesec i 11 dana na nivou BiH, iz čega se zaključuje da je trenutno adekvatna kaznena politika u odnosu na predmetna krivična djela”, mišljenje je Ministarstva pravde BiH.
Podrška Vijeća Evrope
Nasilni i ekstremistički zatvorenici u BiH postali su predmet brige Vijeća Evrope, stranih vlada i ambasada u BiH, pa se od 1. novembra 2018. godine u našoj zemlji provodi projekt “Strukturirano upravljanje kaznom za osuđene osobe s nasilnim i ekstremističkim ponašanjem u Bosni i Hercegovini”. Velika podrška projektu su vlade Ujedinjenog Kraljevstva, Velike Britanije i Sjeverne Irske te Vlada SAD-a.
Ovaj projekt realizuje se u bliskoj saradnji s ministarstvima pravde BiH, Federacije BiH i Republike Srpske, kao i s njihovim partnerima iz Ministarstva sigurnosti BiH i agencija za sprovođenje zakona, službi za pružanje socijalne pomoći, organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim partnerima.
Cilj projekta je, kako pojašnjavaju iz Vijeća Evrope, pružiti podršku vlastima BiH u povećanju sigurnosti u društvu promicanjem rehabilitacije i reintegracije nasilnih i ekstremističkih zatvorenika nakon puštanja iz zatvora. Na taj način namjera vlasti jeste smanjiti negativne efekte koje radikalizovani zatvorenici mogu imati na druge zatvorenike te smanjiti ekstremizam i nasilje u zatvorima. Projekt također uključuje aktivnosti unapređenja znanja i vještina zatvorskog osoblja kako bi bili u mogućnosti identifikovati znakove radikalizacije među zatvorenicima, odnosno postupati s onima koji već pokazuju znakove radikalizacije.
Ovaj projekt će trajati do novembra 2020. godine, a šta je do sada urađeno, govore nam iz Ministarstva pravde BiH.
“Do kraja 2019. očekuje se preliminarna prezentacija novog priručnika, smjernica i protokola upravljanja prema nasilnim i ekstremističkim zatvorenicima i preduzimanje mjera deradikalizacije takvih osoba i pokušaja njihovog vraćanja u društvenu zajednicu kao građanskih osoba s budućim ponašanjem u skladu sa zakonom i Ustavom BiH. Također će biti predstavljen Priručnik za tretman nasilnih i ekstremističkih zatvorenika, a njegovo korištenje u kazneno-popravnim zavodima planira se završiti sa 31. decembrom 2019. godine”, kazali su nam iz državnog ministarstva pravde.
Ipak , i pored svih napora nadležnih ministarstava i podrške stranih vlada, iz Ministarstva pravde BiH ističu da je za potpunu deradikalizaciju u BiH potrebna sveobuhvatna i složena postpenalna pomoć koja zahtijeva značajna finansijska sredstva, a u koju bi se trebale uključiti lokalne zajednice, kantonalna ministarstva pravde, obrazovanja, ministarstva za stambena pitanja, ministarstva za rad i socijalnu politiku, zavodi za zapošljavanje, porodična i socijalna savjetovanja, ministarstva zdravlja…
“S tim u vezi, entitetska ministarstva pravde trebaju sačiniti analizu pravnog okvira općinskih, gradskih ili kantonalnih organa, koji se odnose prema zatvorenicima i predložiti poboljšanje, izmjene i dopune postojećeg pravnog okvira. Također, potrebno je više uključivanja nevladinih organizacija koje se bave praćenjem i ostvarivanjem ljudskih prava zatvorenika”, dodaju iz Ministarstva pravde BiH.
Obuka zatvorskog osoblja
Entitetska ministarstva pravde proteklih mjeseci provode aktivnosti projekta “Strukturirano upravlјanje kaznom za osuđena lica s nasilnim i ekstremističkim ponašanjem u BiH”, a koje uključuju četiri komponente:
– Izrada strateškog dokumenta koji olakšava provođenje operativnih procedura u zatvorima i međuagencijsku saradnju;
– Izrada strategije za odabir zatvorskog kadra u zatvorskim jedinicama zatvorenog tipa;
– Uspostavlјanje sistema vođenja slučaja (CMS), za osuđene osobe s nasilnim i ekstremističkim ponašanjem;
– Procjena alata za procjenu rizika i potreba, kao i posebnih programa tretmana osuđenih osoba s nasilnim i ekstremističkim ponašanjem.
Iz Ministarstva RS-a ističu važnost obuke zatvorskog osoblja kroz ovaj projekt.
“Smatramo da bi po završetku ovog projekta zatvorsko osoblјe trebalo steći dodatna znanja za suočavanje s izazovima s kojima se sususreću tokom provođenja programa postupanja i interakcija sa zatvorenicima, kao i da unaprijede sposobnosti za reagovanje u različitim situacijama, a što će im olakšati rad sa zatvorenicima s nasilnim ili ekstreminstičkim ponašanjem”, kazali su nam iz nadležnog ministarstva RS-a.
Ukupan budžet novog projekta je 800.000 eura. Da li će njegovi rezultati biti novi dokumenti ili će se zaista pomoći osuđenicima za teroristička djela da prihvate društvene vrijednosti i izgrade sebe u korisnog građanina jednog društva, to jeste biti primjer uspješne rehabilitacije, ostaje da vidimo.
