“Zaista smo se trudili da svaku historijsku etapu koju obrađujemo popratimo predmetima, a za one koje nismo mogli pronaći, poput vrčeva iz kojih su se pili prvi napitci od kakaovca, jer ih je malo sačuvano i nalaze se u velikim svjetskim muzejima, hrvatski umjetnici napravili su kvalitetne replike”, rekla je Ružica Božić Cerovac koja je sa suprugom pokrenula projekt.
U razgovoru za Hinu ispričala je kako su, u želji da priču o čokoladi što bolje prenesu, predmete koji se nalaze u muzeju tražili po cijelom svijeteu prenosi klixy.
“Kupovali smo ih po aukcijama, na buvljacima, kod nas na Hreliću. Za neke predmete ljudi ne znaju koliko vrijede pa smo ih dobili povoljno, a druge smo i preplatili zbog poštarine”, rekla je Cerovac.
Na ideju za osnivanje muzeja došla je jer je sa svojim suprugom, koji je također ljubitelj čokolade, na putovanjima često posjećivala slične muzeja. No, ti muzeji uglavnom su bili zasnovani na suhoparnom prikazivanju historije pa su počeli razmišljati o svom konceptu muzeja čokolade koji bi bio kompromis između onoga što žele djeca, a što odrasli. Pronašli su prostor u strogom centru Zagreba, u Varšavskoj ulici, i uredili ga u skladu sa svojim konceptom.
Kustos Muzeja Marko Španjol ispričao je da se postavka temelji na doživljaju kroz šest prostorija, počevši od prve koja je uređena poput džungle u Srednjoj Americi gdje je krenula priča o čokoladi koja je tada bila daleko od svoje današnje verzije. Izložene su i posude iz kakvih su pili astečki i majanski vladari te mali mlin za dobijanje finog praha od kojeg su pravili čokoladni napitak, a u mljevenju zrnja moći će se iskušati i sami posjetioci.
Druga prostorija podsjeća na ključne događaje iz 16. stoljeća kada su u Južnoj Americi konkvistadori pokorili indijanske kulture, probali toplu kakaovu tekućinu i odnijeli kakao u Evropu. Slijedi soba s atmosferom francuskog dvora na kojem se odvijao bogat društveni život koji je uključivao i ispijanje napitka od čokolade. Kao mala stanka od historijskog pregleda, dolazi prostorija s kartom svijeta i informacijama o potrošnji čokolade po državama. Djeca se ovdje mogu igrati mirišući i pogađajući sastojke koji idu u čokoladu, a mogu ih pogađati i dodirom u tajanstvenim kutijama. Tu je i prostor u kojem će se održavati degustacije i masterclass predavanja.
Historijski pregled nastavlja se s 19. stoljećem, proizvodima i osobama koje su donijele revoluciju na području čokolade. Tada se prvi put radi tabla čokolade kakvu danas znamo, reklame poručuju roditeljima da će im djeca biti zdrava ako jedu čokoladu, a u Britaniji se otvaraju tzv. kuće čokolade za gospodu koja uz nju pričaju o politici i društvenim događanjima.
Jedna je prostorija posvećena jačanju industrijske proizvodnje čokolade, uređena je po uzoru na tvornicu Willyja Wonke, a podsjeća i na dugu hrvatsku tradiciju u proizvodnji čokolade, među ostalim, kroz Kraš i Mikado koja je bila prva čokolada s rižom na svijetu. Obilazak završava u prostoriji koja će povremeno mijenjati postavku ovisno o dobu godine i prigodama, a u kojoj je čokolada predstavljena kao sociološki fenomen, omiljeni poklon među ljudima za rođendane, Valentinovo, ali i za potrebe mita i korupcije.
