Ako pijete kafu, vjerojatno znate da na svijetu postoji više od sto vrsta kafe, ali da ljudi uglavnom konzumiraju samo dvije – arabicu i robustu. Te dvije vrste biljke kavovca, čija se zrna koriste za pripremu opojnog tamnog napitka, odlično se poklapaju u okusu i aromi pa ih je moguće miješati.
Vjerojatno ste primijetili da vas i sami miris kafe potiče na jutarnje razbuđivanjei prije nego što popijete prvi gutljaj. Sljedeće činjenice o kafi zapravo su malo poznate, ali cijelu priču oko najdražeg napitka čine još i zanimljivijom.
Najskuplja kafa na svijetu košta do 1.100 dolara po kilogramu
Nova najskuplja kafa nastaje iz slonova izmeta na Tajlandu te košta i do nju 1.100 dolara po kilogramu.
Da dobro ste pročitali. Zaboravite luksuznu kafu – Kopi Luwak spravljenu od zrnaca izvađenih iz cibetova izmeta. Red je došao na slonove. Pravi ljubitelji dobrog okusa tvrde da je kafa koja prođe kroz slonovu probavu daleko boljeg i bogatijeg okusa. Plodovi se potom peru i iz njih se vade zrna kafe i šalju na prženje u Bangkok.
Poslije nafte kafa je najprodavaniji proizvod
Kafa je očito izuzetno popularan i široko konzumiran napitak, pa ne iznenađuje da je kafa drugi najprodavaniji proizvod na svijetu (nakon nafte), a u njezinom uzgoju učestvuje 25 milijuna poljoprivrednika u više od 70 zemalja.
Raste samo u blizini ekvadora
Kafa se uzgaja u 70-ak zemalja svijeta smještenih u ekvatorijalnom području Južne Amerike, Afrike i Azije. Brazil je najveći svjetski proizvođač kafe arabice. Ova vrsta uspijeva samo na visokim predjelima između 900 i 1800 metara nadmorske visine i na optimalnoj temperaturi od 15 do 24 °C. Za razliku od nje, kafa robusta, kako joj samo ime kaže, robusnija je i izdržljivija. Uspijeva na nešto nižim nadmorskim visinama – do 700 metara, može izdržati više sunca i veće temperature. Ovaj tip kafe uzgaja se u zemljama Azije i Afrike, a Vijetnam je proizvede najviše na svijetu.
Više puta zabranjena kroz povijest
Ispijanje kafe nije oduvijek bio dobro prihvaćen običaj. 1511. godine u Meki je kafa bila zabranjena jer se smatralo da potiče radikalno razmišljanje. Talijanski svećenici poduzeli su korak dalje te su je u kasnom 16. stoljeću označili kao „sotonski“ napitak. Osmanski vođa Murad IV odlučio je 1623. godine uvesti kazne zbog pijenja kafe, poput udaranja ili bacanja u more, a švedska vlada je 1746. zabranila i kafu i „rekizite za pravljenje kafe“.
Pastir otkrio kafu u Etiopiji u 9. stoljeću prije Krista
Prema legendi, etiopijski pastir Kaldij je, dok je čuvao svoje koze, primijetio da se njegovo stado ponaša neobično živahno i veselo nakon što su pojeli dio crvenih bobica s grma. Zatim je napravio napitak s bobicama i popio ga, nakon čega nije mogao spavati cijelu noć. Kasnije je te bobice podijelio i sa svećenicima koji su osjetili neobičnu količinu energiju i snažnu budnost tokom večernjih molitvi, prenosi life.
Kafa je voće
Iako nikada ne bismo pomislili na to, ali kafa je zapravo voće. Zrno kafe je u stvari sjeme biljke kafe. To je crvena bobica koja raste na drveću – to drvo se često naziva kafina trešnja. Plod grma kafe sliči trešnji jer rumeni kako zrije i raste u skupinama. Svaki plod sadrži dva zrna kafe.
Kafa ostaje toplija ako joj dodate vrhnje
Ako dodate vrhnje kafi, ona će duže ostati toplija iako je u početku dodana hladna krema donekle hladi. Sve u svemu, kafa s vrhnjem se hladi 20% sporije od crne. Dva su razloga; prvi – što je napitak tamniji, on brže odaje toplinu te drugi – kafa s vrhnjem je gušća od crne kafe te se sporije hladi.
Kafa je zdrava
I na kraju, ne trebate se osjećati loše zbog ispijanja kafe. Ona je vrlo korisna za tijelo, ali ako se konzumira u količinama ne većim od dvije šoljice dnevno. Osim što povećava razinu energije u tijelu, jer sadrži visoku razinu kofeina, kafa također sadrži i niz hranjivih tvari i minerala, kao što su kalij, magnezij, pantotenska kiselina. Evo i drugih dobrobiti koje kafa ima za zdravlje. Kafa smanjuje rizik od dijabetesa tipa dva i rizik od Parkinsonove bolesti, posebice u žena, te sprječava demenciju i nastanak žućnih kamenaca. Također pomaže kod mršavljenja te štiti od Alzheimerove bolesti i ciroze jetre, a smanjuje i rizik od moždanog udara.
