Uprkos otežanim okolnostima u radu zbog pandemije koronavirusa, Javna ustanova Muzej grada Zenice uspio je prošle godine realizirati većinu planiranih projekata, a uz pomoć gradske uprave nadomjestili su izostanak očekivane zarade zbog mjera zaštite te zabrane posjete muzejskim izložbama, izjavio je za Fenu direktor te ustanove Adnadin Jašarević.
Napominje kako su, ipak, zadržali i razvili saradnju s međunarodnim organizacijama “Evropsko kulturno naslijeđe”, “Balkanska mreža muzeja”, “Fondacija zapadni Balkan” i Evropske unije.
– Osoblje muzeja trenutno realizira dva međunarodna projekta – “Drevni Iliri” i “Tinkering and Making for Human Rights”, a dovršili smo i IPA REG projekat “Forrtress Reinvented”, koji se tiče revitalizacije tvrđave Vranduk. Uz pomenute projekte, pripremamo i domaće projekte kao što su “Bilo je časno živjeti sa Titom”, Muzejski kutak “Poruke u mozaicima”, “Od Kulina bana i dobrijeh dana”… Provodimo i istraživanje o zeničkoj književnoj sceni, zeničkim medijima, industrijalizaciji Zenice, a obezbjeđujemo i uključivanje osoba s posebnim potrebama u muzejske aktivnosti, odnosno.približavanje muzejskih sadržaja i njima – ističe Jašarević.
Prošle su godine, kaže, posebnu pažnju posvetili digitalizaciji glavnog muzejskog salona, koji raspolaže sa 12 televizora i tri touch screen kompjutera ‘all-in-one’.
– Sve izložbe, od aprila prošle godine, predstavljene u ovom salonu bile su u full HD rezoluciji. Nema više printanja, dakle, nepotrebnih troškova. Ovakav pristup omogućava nam i relativno laku razmjenu programa sa drugim muzejima u Evropi, koncepta koji smo planirali za Evropske gradove kulture – kaže Jašarević.
Muzej, ističe, priprema instalacije i za multimedijalnu promociju naše baštine u tvrđavi Vranduk.
– Prilagodili smo se pandemiji postavljajući nove aktivne platforme na mreži, uz oficijelnu stranicu muzeja, na Facebooku Muzej grada Zenice i Planet Europa, na instagramu te You Tubeu, koje koristimo ne samo za predstavljanje naših izložbi, knjiga, događanja, već i naših partnera u zemlji i inozemstvu. Naravno, nismo zanemarili zaštitu spomenika kulture. Organizirali smo radove na sanaciji oštećenog južnog bedema u tvrđavi Vranduk, koji su uspješno dovršeni – podsjeća Jašarević.
Podršku u realizaciji tog važnog posla pružili su Grad Zenica, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo kulture i sporta te Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona. Pripremaju, ističe, radove na zgradi zeničke sinagoge, koja služi za aktivnosti Muzeja.
– Srećom, zahvaljujući i našem dugogodišnjem predanom radu, Muzej grada Zenice prekoračio je prag 21. stoljeća na vrijeme, kako bi se mogao suprotstaviti pandemiji Covid-19, a koja je u potpunosti promijenila način na koji živimo. Revitalizacija kulturne baštine, u svrhu njene aktuealizacije kao žive baštine te bolje korištenje iste u razvoju turističkih potencijala uz pomoć savremene tehnologije, audio-vizuelnih medija, jedan je od osnovnih programskih ciljeva našeg muzeja – ističe Jašarević.
Predmeti sačuvani i izloženi u galerijama “moraju pričati priče”, a to, podvlači, “neće moći ako im ne pomognemo”.
– Naše priče iz davnine nisu samo odštampane u formi oskudnih legendi. I ne trebaju biti. Mi dopuštamo da progovore uz pomoć kompjutera, televizora, tableta… Produciramo dokumentarne filmove, multimedijalne izložbe, lako razumljive ne samo u domenu naše kulture, bez obzira na nivo obrazovanja posjetilaca, nego i van okvira koje državne granice postavljaju – kaže Jašarević.
Napominje da su ovi sadržaji koji “pričaju kako staru, tako i novu priču o Bosni” dostupni, ne samo u muzejskim salonima, nego i na četiri internet portala te u devet izdanja edicije “Tragovima bosanskog kraljevstva”, za koju su pisali svi značajni autori iz regiona.
– Dodamo li u ovu priču prvi album srednjovjekovne muzike produciran u historiji Bosne i Hercegovine, jasno je što želimo reći: Naš muzej ne djeluje samo unutar zidova zgrade te je, stoga, spremno prekoračio i zidove koje nam je postavila pandemija – podvlači Jašarević.
FENA
