18.8 C
Sarajevo
Nedjelja, 3 srpnja, 2022

    ʽBespilotne pčeleʼ mijenjat će prave i oprašivati biljke

    Populacije pčela u vremenu u kojem živimo postepeno umiru zbog prevelikog korištenja toksičnih pesticida širom svijeta, uništavanja njihovih prirodnih staništa, učestalih suša, globalnog zagrijavanja, zagađenja zraka i manjka rastinja čijim nektarom se pčele hrane

    Pčelari također odavno alarmiraju javnost kako ‘mali radnici’ izumiru i svake godine oprašuju sve manji broj usjeva.

    Procjenjuje se kako je četvrtina evropskih pčela ozbiljno ugrožena, a u Sjedinjenim Američkim Državama danas ih je skoro 35 posto manje nego prije jedne decenije.

    Jedna od visokotehnoloških alternativa pčelama, kako piše bug.hr su mikro-dronovi koji poput pravih pčela zuje po livadama, voćnjacima i usjevima, i oprašuju cvjetove usjeva.

    Pokus uspio, cvijet oštećen
    Prije par mjeseci Eijiro Miyako, hemičar na Japanskom institutu za nauku i tehnologiju, prilagodio je četiri centimetra veliku dron-igračku kako bi bila pogodna za oprašivanje cvijeća. On i kolege zalijepili su na donju stranu drona kratke konjske dlake i premazali ih gelom kako bi postale ljepljive i fleksibilnije. Ideja je bila da, baš kao i pčela, dron sleti na cvijet, a ljepljive dlačice pokupe pelud i prenesu ga na drugi cvijet. Usmjeravan daljinskim upravljačem, bespilotni kukac je u pokusima oprašivao ljiljane. Rezultat – cvijeće je uspješno oprašeno, no latice su ostale teško oštećene propelerima drona.

    Malo pokoleban ovim rezultatom, Miyako ipak nije odustajao od ideje o pčeli-dronu i počeo je tražiti ‘nježniji’ način oprašivanja. Rješenje mu ukazalo dok je sa svojim trogodišnjim sinom u parku puhao mjehuriće od sapunice. Vidjevši kako pucaju pri najmanjem dodiru s kožom, odjećom i predmetima, Miyaku je palo na pamet kako bi upravo to mogao biti način za nježno oprašivanje, pa je sa svojim kolegom iz laboratorija počeo testirati različite površinski aktivne tvari (detergense) koji u vodenoj otopini formiraju mjehuriće sapunice – i odabrali onaj koji najmanje ometa germinaciju (proces u kojem zrnca peludi kroz oplodne cjevčice isporučuju spermije do jajnika u tučku cvijeta). Potom su u laboratoriju iz dječjih plastičnih pištolja obasipali cvjetove kruške mjehurićima sapunice na kojima je bio nalijepljen peludni prah. Mjehurići su u dodiru s tučkom (ženskim dijelom cvijeta) pucali, a pelud se na njihovu radost lijepila baš tamo gdje treba, piše bug.hr.

    Oplođivanje mjehurićima sapunice
    Kada su pokus ponovili u pravom voćnjaku s drvećem kruške u cvatu, istraživači su pištoljima s mjehurićima oplodili tri stabla. Nakon 16 dana, i plodovi krušaka pojavili su se na tim stablima u jednakom broju i kvaliteti kao i na stablima koja su oprašivana ručno.

    Naime, voćari u Japanu tradicionalno oprašuju kruške i jabuke ručno, kistom načinjenim od ptičjeg paperja, jer pčele ne oprašuju pri niskim temperaturama a i ponekad oštete cvijeće, što rezultira nepravilnim plodovima. Plodovi od cvjetova oprašenih mjehurićima iz dječjeg pištolja bili su posve pravilni i normalni. Rezultate rada na oprašivanju sapunicom objavili su u časopisu iScience.

    Jedna od prednosti oprašivanja mjehurićima, a ne kistovima od perja je ta što mjehurići zahtijevaju puno manje peludi.

    Pretposljednja faza projekta oprašivanja sapunicom je bila vraćanje na prvobitnu ideju o dronu koji glumi pčelu: Miyakova ekipa je na nešto veći dron od onog četiri-centimetarskog s početka priče pričvrstila raspršivač za mjehuriće i programirala let te „bespilotne pčele“ iznad umjetnih cvjetova. Nakon nekoliko podešavanja brzine i visine preleta, postignuta je učinkovitost pri kojoj dron uspijeva mjehurićima pogoditi i oploditi 90 posto cvjetova.

    Ekološki prihvatljiv sapun
    Posljednja faza bi trebala riješiti preostale neke probleme dizajna i ekonomičnosti, poput onoga da se zbog mjehurića koji promaše svoje mete ipak utroši previše peludi za konačnu učinkovitost od 90 posto oplođenih cvjetova. Taj problem Miyako i kolege pokušavaju riješiti razvijanjem softvera s umjetnom inteligencijom koja koristi flower-recognition, algoritam za prepoznavanje cvijeća.

    Dron koji bi mogao na stablu voćke prepoznati cvijeće moglo bi značajno poboljšati rezultate i smanjiti utrošak peludi, kaže Miyako, koji paralelno s tim rješenjem radi i na stvaranju ekološki prihvatljivog sapuna koji bi se nakon oprašivanja u potpunosti razgradio bez posljedica po okoliš. (Al Jazzera)

    Koliko je koristan ovaj tekst?

    Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

    Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

    Kako ovaj članak smatrate korisnim...

    Pratite nas na društvenim mrežama

    Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

    Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

    Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

    Alem Sinanović
    Alem Sinanovićhttps://tntportal.ba
    Alem Sinanović je urednik digitalnih medija TNT Grupacije. Gotovo opsesivno istražuje digitalu, SEO, mogućnosti online zarade i sl.
    MOŽDA VAS ZANIMA
    DRUGI UPRAVO ČITAJU