Bolest koja se krije iznutra je genetski holesterol. Često se ne pokazuje simptome sve dok ne dođe do srčanog udara. Nivo holesterola u tijelu zavisi od ishrane, tjelesne aktivnosti i genetike. Neki ljudi su rođeni sa genetskom greškom koja dovodi do visokog holesterola. Ovo se naziva porodičnom hiperholesterolemijom, a može biti uzrok srčanog udara čak i kod mladih osoba.
„Obično se rađamo sa niskim vrijednostima LDL holesterola. Problem nastaje zbog ishrane, loših navika, nedovoljne tjelesne aktivnosti, gojaznosti. Određeni broj pacijenata ima genetsku grešku koja dovodi do visokog holesterola. Ova bolest je poznata kao porodična hiperholesterolemija i često se prenosi s koljena na koljeno. Ako jedan od roditelja ima ovu bolest, vjerovatnoća da će je imati i dijete je 50 odsto. I ljudi sa visokim nivoom holesterola koji ga ne kontroliraju, su u većem riziku da dožive srčani udar u mlađoj dobi“, objašnjava prof. dr. Katarina Lalić, endokrinolog.
Prof. dr. Lalić ističe da ako mlađa osoba doživi srčani udar, uvijek treba posumnjati na porodičnu hiperholesterolemiju.
„Studije su pokazale da što duže traje izloženost visokim vrijednostima holesterola, rizik od ateroskleroze značajno raste“, upozorava profesorka Lalić.
Nazivajući naslage LDL holesterola na krvnim sudovima – plak, profesorka objašnjava kako se plak može nakupiti i suziti krvne sudove do te mjere da zaustavi protok krvi, uzrokujući srčane bolesti. Zbog toga se LDL holesterol zove i loš holesterol. Npr. osobe bez povišenog holesterola i koje vode računa o ishrani, izložene su riziku od srčanog udara tek nakon 60. godine.
„Nivo LDL holesterola kod osoba koje nisu u riziku treba biti niži od 3 mmol/l. Kod umjerenog rizika, nivo LDL holesterola je 2,6 mmol/l, kod visokog rizika treba biti manji od 1,8 mmol/l, a kod osoba sa najvećim rizikom trebao bi biti vrlo nizak, manji od 1,4 mmol/l“, objašnjava dr. Lalić.
Pregledom jednostavnog testa krvi moguće je na vrijeme otkriti povišen holesterol i smanjiti njegov negativan uticaj na zidove krvnih sudova.
Svi trebaju proći LDL skrining test
Prof. Lalić navodi da je problem što pacijenti s visokim lošim holesterolom često ne osjećaju simptome i saznaju o njemu tek nakon srčanog udara. Zato je važno da svako posjeti ljekara i provjeri nivo LDL holesterola. Muškarci bi trebali raditi skrining od 35. godine, a žene od 45. godine ili ranije ako postoje dodatne zdravstvene probleme ili porodična anamneza srčanog ili moždanog udara u ranijem dobu.
Nakon testiranja, važno je konzultovati ljekara koji će procijeniti kardiovaskularni rizik u odnosu na vrijednosti LDL holesterola i ostale faktore te uputiti pacijenta na daljnje tretmane.
BONUS VIDEO:
GENETSKI HOLESTEROL NEMA SIMPTOME Može da izazove srčani udar kod mlađih appeared first on Aloonline.ba.
Izvor: ( aloonline.ba / TNTPortal.ba )
