Manipulacije video i audio snimcima nisu novost, ali u posljednje vrijeme postaju sve realističnije, a tehnologija za njihovu izradu sve pristupačnija, kaže Dženana Radončić, docentica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici i članica Centra ženskih prava, ističući da bh. društvo tek polako prepoznaje ozbiljnost problema.
„Deepfake tehnologija omogućava stvaranje lažnih, ali uvjerljivih video-zapisa ili audio-zapisa koji mogu biti izuzetno štetni po žrtve, posebno žene koje su često meta ovakvih manipulacija. Tehnologija je toliko napredovala da je ponekad teško na prvi pogled razlučiti da li je nešto proizvod vještačke inteligencije ili autentični video-snimak, pa više i ne možemo vjerovati svojim očima“, ističe Radončićeva.
Digitalno nasilje, potpomognuto tehnologijom, predstavlja ozbiljan problem za žene koje su najčešća meta ovakvih napada, ističe ona.
„Ovi oblici nasilja ne samo da narušavaju privatnost i dostojanstvo žrtava, već mogu imati i dugotrajne psihičke, socijalne i profesionalne posljedice. Neophodno je da zakonodavni i institucionalni okvir Bosne i Hercegovine prepozna i adekvatno odgovori na ove izazove kroz jasne zakonske odredbe koje kriminaliziraju deepfake manipulacije i sve druge oblike digitalnog nasilja. Dodatno su potrebne kampanje za podizanje svijesti javnosti o opasnostima digitalnog nasilja i načinima zaštite, te razvoj mreže podrške koja uključuje pravnu pomoć, psihološku podršku i savjetovanje“, smatra Radončićeva.
Ističe važnost edukacije i obuka svih profesionalaca u lancu prevencije i zaštite, kako bi se efikasno suzbijalo digitalno nasilje i pružala sveobuhvatna pomoć žrtvama.
„Krivično pravo igra ključnu ulogu u sankcionisanju počinitelja sajber nasilja, dok mehanizmi za zaštitu privatnosti i ličnih podataka štite integritet i sigurnost pojedinaca u digitalnom prostoru. Čak i prava intelektualnog vlasništva pružaju pravnu osnovu za borbu protiv neovlaštenog korištenja i distribucije video i fotografskih sadržaja, kao što su osvetnička pornografija i deepfakeovi“, rekla je Radončićeva.
Razumijevanje problema digitalnog nasilja nad ženama varira u BiH, ističe ona.
„Zakonodavstvo se mijenja sporo, a novi oblici nasilja nad ženama se pojavljuju brzo. Zakonski okviri u BiH, uključujući entitete i Brčko distrikt, prepoznaju određene oblike nasilja putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, ali postoje značajne praznine i neujednačenosti u nivou zakonskog normiranja i implementacije odredaba“, objašnjava Radončićeva.
Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da deepfake tehnologija nije nova, ali privlači pažnju već godinama.
„Deepfake predstavlja neovlašteno preuzimanje tuđe svojine u smislu lika, video-materijala ili slike, što može imati ozbiljne posljedice. U političkim procesima, deepfake je veoma opasan jer se mogu proizvoditi lažni sadržaji u predizbornim kampanjama“, ističe Vukojević.
Lako je nasjesti na deepfake sadržaje, kao što su primjeri sa političarima u BiH prošle godine.
Postoje i svjetski primjeri deepfake sadržaja, poput lažnih porno-snimaka ili političkih manipulacija iz raznih zemalja, što ukazuje na ozbiljnost problema.
Novinarka Vanja Stokić ističe da se, osim deepfake tehnologije, suočila i sa prijetnjama smrću i raznim vrstama nasilja, te naglašava važnost zaštite novinara i žrtava digitalnog nasilja.
EKSPANZIJA DIGITALNOG NASILJA Dipfejk sadržaj ostavlja zastrašujuće posljedice appeared first on Aloonline.ba.
Izvor: ( aloonline.ba / TNTPortal.ba )
