Povodom Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu koji se obilježava 28. aprila, Federalno ministartsvo rada i socijalne politike saopćilo je da je Međunarodna organizacija rada (International Labour Organisation – ILO) proglasila 28. april Svjetskim danom sigurnosti i zdravlja na radu.
Iz Ministarstva navode da se ovaj dan obilježava i kao dan sjećanja na stradale i povrijeđene radnike, s ciljem odavanja počasti žrtvama povreda na radu i profesionalnih bolesti, odnosno u svrhu unaprjeđenja zaštite na radu i smanjenja broja povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi s radom. Također, obilježavanjem ovog dana nastoji se uticati i na podizanje svijesti o važnosti osiguranja zdravog i sigurnog okruženja za rad, što je u skladu i sa odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojoj svaki radnik ima pravo raditi u uslovima u kojima se cijeni njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.
Prateći definiciju sigurnosti i zdravlja na radu koja ukazuje da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, obilježavanjem ovog dana promoviše se i značaj prevencije povreda na radu i profesionalnih oboljenja širom svijeta. Ostvarenju navedenih ciljeva doprinose svi sudionici, uključujući organe vlasti, poslodavce, radnike, ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu, zdravstvene, te naučno-istraživačke institucije.
U skladu s navedenim iz Ministarstva podsjećaju da je u Federaciji BiH u novembru 2020. godine, stupio na snagu novi Zakon o zaštiti na radu koji je zasnovan na istim načelima kao i moderni zakoni iz ove oblasti koji su primjeni i u drugim zemljama regiona, te kojim se osigurava sistem pravila čijom primjenom se, prije svega, postiže prevencija u nastajanju povreda na radu, profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi s radom, posebna zaštita žena u vezi s materinstvom, mladih, invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljeg oštećenja zdravlja i umanjenja radne sposobnosti, očuvanje radne sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi, kao i zaštita radne okoline.
Donošenje novog Zakona o zaštiti na radu predstavlja prvi korak u reformi ove oblasti u Federaciji BiH, te je stupanjem na snagu ovog zakona stvoren pravni osnov za donošenje većeg broja podzakonskih, odnosno provedbenih akata, kojim će se izvršiti i konkretizacija odredaba ovog zakona u odnosu na posebne djelatnosti, te se i na taj način nastaviti sa usklađivanjem propisa iz ove oblasti s pravnom tečevinom Evropske unije. S tim u vezi, ovo ministarstvo je u prethodnom periodu preduzimalo aktivnosti koje se odnose na izradu novih podzakonskih akata, te je donesen set pravilnika na osnovu kojih su stvoreni uvjeti za vršenje procjene rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini. Također, doneseni su i pravilnici koji se odnose na stručno osoblje za obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca, kao i radnike koji obavljaju stručne poslove iz oblasti zaštite na radu u ovlaštenim organizacijama.
U saopćenju Federalnog ministarstva navedeno je i da je obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu svake godine vezano za određenu temu iz oblasti zaštite na radu, te je u tom smislu, Međunarodna organizacija rada objavila da će se Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu 2022. godine, odnositi na temu učešća svih uključenih aktera i socijalnog dijaloga u stvaranju pozitivne kulture sigurnosti i zdravlja. Naime, tokom pandemije COVID-19, pokazalo se da je jak sistem zaštite na radu, koji uključuje značajno učešće vlada, poslodavaca, radnika, aktera javnog zdravlja i svih relevantnih strana na nacionalnom i nivou poslodavaca, bio ključan u zaštiti radnog okruženja i zaštiti sigurnosti i zdravlja radnika. Kroz efikasan socijalni dijalog, vlade i socijalni partneri aktivno učestvuju u svim fazama procesa donošenja odluka o zaštiti na radu. Na nivou radnog mjesta, zadovoljavajuća zaštita na radu je ona u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje cijeni i promoviše kako od strane poslodavca, tako i od strane radnika. Pozitivna kultura zaštite na radu izgrađena je na inkluziji, kroz značajno uključivanje svih strana u kontinuirano unaprjeđenje sigurnosti i zdravlja na radu. Na radnom mjestu sa snažnom kulturom zaštite na radu, radnici se osjećaju pozvanim da izraze zabrinutost u vezi s mogućim rizicima ili opasnostima u pogledu zaštite na radu na radnom mjestu, a poslodavac je dužan da sarađuje s radnicima kako bi se pronašla odgovarajuća, efikasna i održiva rješenja. Navedeno zahtjeva otvorenu komunikaciju i dijalog izgrađen na povjerenju i međusobnom poštovanju.
S tim u vezi, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike poziva poslodavce, radnike, ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu i druge uključene aktere, da zajedno sa organima vlasti, zajedničkim djelovanjem nastave sa aktivnostima koje se odnose na generalno provođenje i unaprjeđenje mjera zaštite na radu, a posebno onih koje se u skladu s temom Međunarodne organizacija rada, ove godine zasnivaju na socijalnom dijalogu u stvaranju pozitivne kulture sigurnosti i zdravlja na radu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
URED VLADE FBiH ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU