Generacijski projekt toplovod Kakanj – Sarajevo donosi brojne benefite, energetske, okolinske, ali i socioekonomske, što je za građane Sarajeva možda i najznačajnije.
Tako se u Studiji opravdanosti koja je prezentirana prošle godine navodi da bi cijena toplotne energije na mjestu priključenja na toplovodnu mrežu KJKP “Toplane Sarajevo” bila znatno niža od proizvodne cijene toplotne energije na bazi uvoznog prirodnog plina.
Pokrivanje troškova
Osim toga, sva novčana sredstava ostajala bi u platnom prometu BiH, a u potpunosti bi bili korišteni domaći prirodni resursi, što daje vjetar u leđa razvoju aleternativnog uzgoja brzorastuće biomase. Gradnjom toplovoda bili bi stvoreni i uvjeti za gradnju visokoefikasnog kogenerativnog bloka 8 u TE Kakanj, što se ne bi moralo raditi prije toplovoda jer trenutni kapaciteti TE Kakanj, s revitalizacijom bloka 7, bili bi dovoljni za zagrijavanje Sarajeva.
Fuad Čibukčić, direktor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, kaže da su u Studiju uvršteni podaci na osnovu informacija dostavljenih iz “Elektroprivrede BiH”.
– Cijena koja omogućava pokrivanje svih navedenih kategorija troškova u TE Kakanj, osim troškova električne energije za pogon cirkulacionih pumpi, iznosi 23,80 KM po megavat-satu (MWh) toplotne energije. Jedinična cijena toplotne energije na ulazu u magistralni toplovod je, stoga, obračunata tako što je multiplicirana količina planirane proizvodnje toplotne energije u TE Kakanj u svakoj godini razmatranog perioda realizacije projekta s navedenom cijenom proizvodnje toplotne energije od 23,80 KM po megavat-satu. Na dobiveni iznos su dodati troškovi električne energije za pogon cirkulacionih pumpi, koji iznose 293.196 KM godišnje – kaže Čibukčić za Avaz.
Tako je ukupan iznos troškova proizvodnje toplotne energije u TE Kakanj podijeljen s količinom planirane proizvodnje toplotne energije, pri čemu je izračunata jedinična cijena proizvodnje toplotne energije u TE Kakanj za svaku godinu razmatranog perioda realizacije projekta.
– Iznos navedene cijene se kreće u rasponu od 24,41 KM po megavat-satu u 2017. godini do 24,25 KM po megavat-satu u 2040. godini. Za potrebe obračuna operativnih troškova u TE Kakanj uzeta je prosječna jedinična cijena proizvodnje toplinske energije od 24,31 marku po megavat-satu (MWh) – pojašnjava Čibukčić.
Profesor Izet Smajević iz Visokog, koji je cijeli svoj radni vijek posvetio energetskim projektima, ranije je kazao da je kogeneracija, plus maksimalno iskorištenje energije, rješenje za zagađeni zrak.
Štednja goriva
– Imate stručnjaka koji tvrde da bi odmah pozatvarali sve termoelektrane, rudnike. Mi u prijelaznom periodu, u narednih 30 godina, moramo imati okolinski prihvatljive elektrane u BiH koje su po uzusima EU, koje su kogenerativne, da ne bacamo toplotu, nego je koristimo za grijanje te na taj način uštedimo i pogasimo lokalna ložišta, čime bismo štedjeli i gorivo, ali i štitili prirodu – kaže Smajević.
Okolinski benefiti projekta
– Poboljšanje okolinskog aspekta na lokalnom i širem nivou, kao što su smanjenje emisija čvrstih čestica, smanjenje emisija NO2 i SO2, smanjenje emisija CO2.
– Padinski dijelovi grada će imati mnogo povoljnije uvjete za korištenje plina nego što je to trenutno spaljivanje „svega i svačega“, što je ogroman problem zagađenje gradova kao što su Kakanj i Sarajevo.
– Značajni efekti bi se postigli zamjenom individualnih ložišta i postojećih kotlovnica u Sarajevu.
Energetski benefiti projekta:
– Povećanje sigurnosti snabdijevanja toplotnom energijom,
– U potpunosti bi bili korišteni domaći prirodni resursi
– Obezbjeđenje diverzifikacije izvora topline,
– Oslobađanje ovisnosti od samo jednog energenta (uvoznog plina),
– Ušteda primarne energije u gradovima,
– Doprinos održivom sistemu grijanja u gradovima
