Boravak u prirodi je odličan za dobrobit svakog ljudskog bića i trebalo bi ga iskoristiti u potpunosti, ali ne treba uzeti više nego što priroda može dati, poručuju iz Gorske službe spašavanja (GSS) – Stanice Sarajevo, povodom dolaska ljepšeg vremena i češćeg boravka građana „u prirodi“.
– Prirodu treba njegovati, paziti i poštovati. Kako bi boravak naših građana u prirodi bio što ugodniji i sigurniji, uvijek prvenstveno volimo da naglasimo postojanje kodeksa ponašanja u prirodi. Neka osnovna pravila ovog kodeksa podrazumijevaju da ne bacamo smeće u prirodi, ne uznemiravamo životinje fizički ili stvaranjem buke, da ne beremo biljke, da se krećemo samo označenim stazama, kampujemo unutar označenih mjesta, ne roštiljamo i palimo vatru na mjestima koja nisu predviđena za isto, te da ne vozimo na neobilježenim putevima – kazao je Senad Strukan, predsjednik Upravnog odbora Gorske službe spašavanja – Stanice Sarajevo.
Nakon kodeksa ponašanja, kako kaže, bitno je naglasiti da se u prirodu ne smije ići nespreman. To podrazumijeva da smo prvobitno ispitali teren gdje planiramo da pohodimo, da imamo društvo sa kojim idemo jer se u prirodu nikad ne ide sam, da na sebi i sa sobom imamo adekvatnu opremu za boravak u prirodi, dovoljno hrane i vode, te da smo obavijestili nekoga o našem pohodu bilo da su to članovi porodice, prijatelji pa čak i GSS.
Međutim, ukoliko dođe do neželjenih situacija, kako ističe Strukan, Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo je na raspolaganju svojim građanima i to 365 dana u godini.
-Za potrebe izlaska na teren ili druge vrste pomoći od strane GSS-a, građani treba da kontaktiraju dežurni broj telefona. Za upite i opštu informisanost građanstva u slučaju odlaska na pohod nepoznatog terena, o vremenskim uslovima, nošenju neophone opreme i slično stojimo na raspolaganju i putem naših društvenih mreža te e-mail adrese koja se nalazi na istim. Na našim društvenim mrežama građani takođe mogu pronaći dosta savjeta i zanimljivog sadržaja od koristi kada je u pitanju kretanje i boravak u prirodi, reakcija u slučaju vremenskih nepogoda u urbanim sredinama, i drugo, te pratiti svakodnevni rad GSS – Stanice Sarajevo – kazao je Strukan.
Prije sedam decenija prepoznata je potreba za organizovanim gorskim spašavanjem u Bosni i Hercegovini, a Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo osnovana je davne 1962. godine. Primarno je oformljena za potrebe odgovora na nesreće koje su se dešavale u planini, a danas djeluje na gotovo svim nepristupačnim terenima. Aktivisti ovog plemenitog poziva izvode akcije potrage i spašavanja u planinskim područjima, jamama i pećinama, na stijenama, skijalištima, u kanjonima, na vodi i pod vodom, te akcije spašavanja s visine i nakon zemljotresa u urbanim sredinama.
No, to nisu jedini zadaci članova Gorske službe spašavanja – Stanice Sarajevo. Pored kontinuiranih obuka, svakodnevno se uključuju u druge društveno korisne aktivnosti važne za dobrobit građana i okoline te postojanje same službe i njene prepoznatljivosti.
– GSS – Stanica Sarajevo broji više od 120 članova a član se postaje nakon prijave na javni konkurs koji raspisujemo najmanje jednom u dvije godine. Trenutno imamo raspisan konkurs za prijem novih članova koji traje do kraja mjeseca aprila. Nakon prijave na konkurs, kandidati za članove prolaze šestomjesečni period obuke gdje se susreću sa radom GSS-a, tehničkom opremom koja se koristi na terenu, tehnikama spašavanja u različitim vremenskim uslovima te uvodom u prvu pomoć na nepristupačnim terenima. Nakon perioda obuke vrši se testiranje za prijem u stanicu. Po prijemu u stanicu kandidat postaje član gdje nastavlja da se edukuje i aktivno učestvuje u aktivnostima stanice. Nakon izvjesnog perioda vrijednog rada i angažmana na terenu otvara se prilika za napredovanje u zvanje ‘gorski spasilac’ te ‘instruktor gorskog spašavanja’ – kaže Strukan.
Od osnivanja službe pa sve do današnjeg dana, Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo broji niz uspješnih akcija, a njeni članovi su ostali volonteri. GSS – Stanica Sarajevo na godišnjem nivou, u prosjeku, ima oko 20 kompleksnih akcija i otprilike još toliko jednostavnih, ako se ne uzme u obzir dežura na skijalištima gdje za sezonu bude oko 100 intervencija.
Pored saradnje sa gorskim službama iz regiona, kaže, imaju saradnju sa svjetskim i međunaronim organizacijama.
