Inspiraciju za stihove čuvene pjesme “Miljacka”, koju je komponovaoŽeljko Joksimović, a izvodi je Halid Bešlić, tekstopisac Fahrudin Pecikoza pronašao je u jednoj priči iz istorije Sarajava.
To je za svojevremeno za portal Aura otkrio arhitekta Mufid Garibija, ispričavši kako je 1619. godine izgrađen Šeher-ćehajin most preko Miljacke, a da je prema legendi, u jedan od njegovih stubova ugrađen poveći dijamant.
Usmena predanja koja se vežu za Šeher-ćehajin most u Sarajevu kažu kako je sagrađen 1619. godine, te da ga je sagradio hadži Husein, u to vrijeme sarajevski šeher-ćehaja.
Prema spisima Komisije za očuvanje spomenika ovaj most sagradio je sarajevski vakif Alija Hafizadedić. Ovaj most smješten je ispred zgrade Vijećnice i spaja Nadmline na desnoj i Alifakovac na lijevoj obali ove rijeke.
Ako je vjerovati prvoj legendi i graditelju Hadži Huseinu, u jednom od stubova mosta ugrađen je dijamant.
-Pričalo se da je Hadži Husein po završetku gradnje ove ćuprije naredio da se u jedan od stubova ugradi i poveći dijamant koji bi se kasnije, ako bude potrebe, iskoristio za finansiranje popravke ćuprije. Mjesto gdje je dijamant ugrađen znali su samo njegovi najbliži saradnici. Međutim, nedugo nakon njegove ugradnje, dijamant iz mosta je ukraden – priča Garibija, inače poznati arhitekta i poznavalac istorije Sarajeva.
Pošto je tada Sarajevo bila tek mala kasaba, krivac je odmah pronađen. Bio je to golobradi mladić iz siromašne porodice koji je dijamant ukrao kako bi ga poklonio svojoj voljenoj.
-Mladić je otišao na sud i ispričao razlog zbog kojeg je ukrao dijamant. Kadija pred kojim se mladić našao nije bio strog te se smilovao i pustio ga na slobodu pod uslovom da vrati dijamant njegovom vlasniku koji ga nije ponovo ugradio u ćupriju”, prepričava Garibija legendu o Šeher-ćehajinoj ćupriji.
Jedini pisani trag koji bi mogao ukazati na vrijeme gradnje ove ćuprije kao i graditelja nalazi se u spisima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
-Međutim, kada je Miljacka 1843. godine ponovo nadošla, tada su srušena dva potporna stuba što je dovelo do oštećenja tri svoda uz desnu obalu rijeke Miljacke. Na toj istoj strani nalazili su se konaci Mustafe-paše Babića koji je finansirao opravku mosta – pojašnjava Garibija i dodaje kako je poslije toga ova ćuprija preživljavala mnoge poplave koje su bila česta pojava za Sarajevo.
Inspiraciju za ovaj hit Halida Bešlića, Fahrudin Pecikoza je pronašao baš u ovoj priči, o neizmjernoj ljubavi između siromašnog mladića koji je ukrao dijamant za ljubav svoje drage. Muziku i aranžman na Pecikozine stihove “Miljacke” uradio je Željko Joksimović.
Šeher-ćehajin most je 1962. godine stavljen pod zaštitu države kao značajan spomenik kulture Osmanskog perioda. Objekat je, tokom svoje istorije pretrpio brojne prepravke i izmjene. Nagrizen zubom vremena, mijenjan je u pojedinim svojim segmentima nesistematskim i neprostudiranim intervencijama, bio je izložen štetnim efektima motornog saobraćaja koji je godinama išao preko njega, i posljedicama ratnih dejstava.
Od 1999. do 2001. godine Šeher-ćehajina ćuprija je restaurirana i rekonstruisana, čime je dobila svoj izvorni izgled.
Ponovo je dobila korkaluk, kameni dio za pješake, a i nema više motornog saobraćaja. U noćnim satima ovaj nacionalni spomenik je i prigodno osvijetljen.
The post HALIDOVA MILJACKA KRIJE SVJETSKI SKANDAL: Ovaj detalj niko nije znao, a svi je pjevaju na svadbama appeared first on Express.