Hercegovina će uskoro dobiti prvi Centar za maslinarstvo. Naime, taj dio naše zemlje polako, ali sigurno, postaje i maslinarski kraj.
Uzgoj maslina i proizvodnja ulja važna je gospodarska grana i na ovome području te će Centar biti od velike koristi maslinarima čije je ulje iznimne kvalitete. Proda se, doslovce, već na kućnom pragu. Nositelji su projekta, vrijednog 800. 000 eura, Grad Mostar i Gospodarska komora FBiH, koji su sudjelovali u IPA projektu prekogranične suradnje BiH, Hrvatska, Crna Gora. Cilj je da se uspostavi prekogranični centar za masline da bi zajedno sudjelovali u istraživanju i razvoju na polju maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.
Već je odrađeno mapiranje maslinika na području cijele Hercegovine, pa je dobijena jasnija slika maslinarske proizvodnje na ovom području: od Trebinja, Ravnog, Neuma preko Mostara, Stoca, Čitluka, Ljubuškog do Gruda.
„Dobili smo konfiguraciju terena, nadmorsku visinu, sorte koje se najčešće sade, kakva se agrotehnika primjenjuje, koje su to suvremene tehnike rezidbe, gnojidbe, navodnjavanja, zaštite, prihrane, koliko vremena protekne od berbe do cijeđenja maslinovog ulja“, govori Erina Lasić, direktorica sektora za poljoprivredu i trgovinu u Gospodarskoj komori FBiH.
Za maslinare, kojih je trenutačno 130 registriranih, Centar će biti od iznimnoga značaja. Uz savjetodavnu i svaku drugu pomoć, planiran je i eksperimentalni nasad s 30 sorti, od kojih je 15 novih. Riječ je o španjolskim, talijanskim i grčkim kultivarima.
„Nalazimo se na periferiji samog uzgoja maslina i moramo dati ljudima konkretne podatke o tome kakve to kulture želimo tu saditi, odnosno, kakve vrste maslina mogu biti pogodne u našim maslinarskim zonama“, objašnjava Bojan Spasojević, viši stručni suradnik pri Odjelu za gospodarstvo Grada Mostara.
Ankete su pokazale da 80 posto uzgajivača želi proširiti svoj maslinik. Potražnje za maslinovim uljem ima i prodaju ga već na kućnom pragu. Količine nisu velike, ali je kvaliteta iznimna – kažu u Federalnom agromediteranskom zavodu, koji godinama organizira Dane berbe maslina i procjenu ulja.
„Odmakom godina kvaliteta i količina rastu. U počecima imamo čak djevičanska ulja, a već u 2018. imamo četiri godine zaredom samo ekstra djevičanska maslinova ulja“, ističe Miro Barbarić, stručni savjetnik za voćarstvo pri Federalnom agromediteranskom zavodu.
„Broj bodova od 0 do 100 koji dobiju kod nas zapravo se na svim ostalim natjecanjima samo potvrdi, pa čak i na prestižnom natjecanju u New Yorku, gdje su dva naša maslinara postigla prošle godine veliki uspjeh“, naglašava Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda.
Da maslinarstvo ima budućnost pokazuje i želja mnogih za podizanjem novih nasada. Poređenja radi: 1987. godine naša zemlja je imala svega 6.000, a danas 87.000 stabala masline od kojih 75.000 je u rodu. Najstarije masline pronađene su u Ravnom i Neumu, broje više od 100 godina, a i danas daju plodove.
federalna.ba
