Premda se ideja o hranjenju Sunčevom svjetlošću možda čini (pre)futurističkom, činjenica je da su mnogi „gladni“ vitamina D baš zato što premalo borave na suncu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, najmanje milijardu ljudi na svijetu ima manjak vitamina D, a zdravstvene tegobe sve su češće povezane sa nedovoljnom izloženošću prirodnoj svjetlosti, piše Ivana Vodogažec. Na primjer, osobe koje većinu vremena provode u zatvorenim prostorima sa vještačkim osvjetljenjem sklonije su autoimunim bolestima, piše Sensa.
Saznanja o važnosti sunca za zdravlje temeljno su potkrepljena naučnim istraživanjima, od kojih su mnoga objavljena na međunarodnim platformama PubMed, ResearchGate i ScienceDirect. Osim što preko kože podstiče stvaranje vitamina D (koji je, između ostalog važan za mišićno-koštani, kardiovaskularni, nervni i imuni sistem), utvrđeno je da sunce utiče direktno na aktivnost T-ćelija ključnih za otpornost organizma.
Dnevna svjetlost takođe podstiče izlučivanje takozvanih hormona sreće – serotonina i endorfina, a nužna je i za uravnoteženu proizvodnju hormona melatonina koji omogućava spavanje i regeneraciju tokom noći. Sunce može da pomogne i u ublažavanju kožnih tegoba poput psorijaze, atopijskog i seboreičnog dermatitisa, ali samo ako se koža – oprezno i u dogovoru sa ljekarom – izlaže jutarnjem ili kasnoposlepodnevnom suncu.
Umjerenost je ključ
Ključna je umjerenost – u svakom slučaju najpoželjnije je kratkotrajno učestalo izlaganje blagom suncu kako bi koža sa njim bila u direktnom kontaktu, a bez potrebe nanošenja preparata sa zaštitnim faktorom (SPF). Naime, naturopate i drugi stručnjaci koji se bave prirodnim metodama liječenja i nege smatraju da često nanošenje SPF filtera ometa stvaranje vitamina D u koži i da može da oslabi njene prirodne sposobnosti za odbranu i prilagođavanje. To ne znači da zaštitna sredstva uopšte ne treba koristiti, nego ih treba koristiti promišljeno i ciljano, najprije u situacijama kada je to nužno – na primjer, ako smo izloženi jakom suncu i(ili) imamo vrlo osjetljivu kožu koja burno reaguje na sunce.
Ljeti je svakako preporučljivo izbjegavati duži boravak na suncu u periodu najjačeg zračenja od 10 do 17 sati (ili 18 sati, ako je koža jako osjetljiva). Najblagotvornijim se smatra jutarnje sunce od 8 do 10 sati. Ako u tom periodu zbog posla ili drugih obaveza ne stignete da upijate prirodnu svjetlost, probajte da provedete neko vrijeme na kasnoposlepodnevnom suncu.
Sunčane kupke su posebno energizujuće ako pritom meditirate, svjesno se koncentrišući na blagodeti Sunca i upućujući mu zahvalnost. U povezivanju sa Sunčevom energijom važna je i – tama, s obzirom na to da je za zdrav bioritam ključna pravilna izmena dana i noći. Zato dovoljno spavajte, i to u potpuno zamračenom prostoru, jer već i tračak vještačke svjetlosti može da ometa noćnu regeneraciju organizma. Upravo je spavanje u potpunoj tami odlična priprema za sljedeće svitanje.
ISKORISTITE SUNCE LJEKOVITO Upijte više vitamina D, a evo kada je najzdravije da se izlažete sunčanju appeared first on Aloonline.ba.
