Mato Cvitić iz Kuprešana kod Jajca se od 2012. godine bavi peradarstvom. Uzgaja sve vrste peradi, koke nosilice, tovne piliće, patke, guske, ćurke, prepelice, paunove, te kuniće.
Posjeduje farmu od preko petsto komada peradi, od toga preko 120 koka nosilica iz domaćeg uzgoja i preko 350 komada tovljenih pilića. Zajedno sa suprugom i djecom obavlja poslove na farmi, koja je u potpunosti organska. U sklopu farme ima nekoliko dunuma zemljišta, koje zauzima livada i voćnjak, pa su koke preko dana na tom ograđenom prostoru.
Hrane se voćkama, crvićima i svemu što nađu na livadi i u zemlji. Sva perad na farmi je redovno podvrgnuta veterinarskoj kontroli i vakcinaciji, o čemu Mato svjedoči nalazom koji pokazuje kupcima.
Najbitinija je volja za poslom
“U ovom poslu najbitnija je volja za poslom. I sredstva su bitna, ali džaba ti sredstva, ako nemaš volje da radiš. Najlakše je reći da se nešto ne isplati, a i ne pokušaš. Ja imam primanja koja su mi dovoljna za život, ali ovo sam pokrenuo da nešto radim, da ubijem dosadu. Kad smo vidjeli da se isplati, proširivali smo se”, kaže Cvitić.
Mato Cvitić ima preko 120 koka nosilica iz domaćeg uzgoja
Matu sam upoznala na pijaci u Gornjem Vakufu-Uskoplju, gdje između pijace i magistralne ceste prodaje perad i domaća kokošija i prepeličija jaja. Domaća kokošija jaja cijeni 0,30KM po komadu, koke nosilice po 12KM, a domaće šarene koke nosilice prodaje po 17 KM. Dodaje da cijena peradi varira i od godišnjeg doba, na proljeće koke su traženije i cijena je malo viša, oko 15KM, a na jesen snizi cijenu zbog smanjenja količine. Ostavlja samo matično jato za reprodukciju.
Mato Cvitić obilazi pijace širom Bosne i Hercegovine
“Obilazim pijace, ponedjeljkom Tomislavgrad, utorkom Banja Luka, srijeda Gornji Vakuf-Uskoplje, subotom Mostar, i nedjeljom Sarajevo. Sve što proizvedem bez problema prodam, a na pijacu u Jajcu uopšte ne idem, jer ljudi dolaze kući i kupe šta im treba”, dodaje Mato.
Srijedom je u Gornjem Vakufu-Uskoplju
Smatra da je sve manje domaćinstava koji uzgajaju perad, jer one vole zaprljati dvorište, a to nekako svima smeta. Bavi se i pčelarstvom i voćarstvom, ali za potrebe svoje porodice, pa dodaje da ne želi da mu djeca idu u tuđe.
“Peradarstvo je samoodrživo, ali moraš raditi i biti pripravan u po dana, u po noći. Koke su puštene u voćnjaku, i na livadi, nisu u zatvorenom, tako da je sigurno eko proizvodnja. Recimo, sad u jesen opadaju jabuke i kruške, ako nisam pobrao nakon dva sata, koke sve to pojedu i ja nemam više šta brati”, kroz smijeh zaključuje Mato.
(agroklub.ba)
