Povratkom sa odmora većini ljudi treba određeno vrijeme da se ponovo prilagode radnoj rutini. U tom periodu mogu se javiti osjećaj umora, gubitak koncentracije ili motivacije, poznati kao “postodmorna depresija”.
Proces prilagođavanja obično varira zbog individualnih faktora poput stresa, prirode posla, lične rutine i općeg zdravstvenog stanja, kako objašnjava master psiholog Ivana Mrđen.
-Tijelu i umu obično treba dva do tri dana da se opuste i naviknu na odmor. Većini ljudi treba tri do pet dana da se ponovo prilagode radnoj rutini nakon povratka na posao. Ovaj period može uključivati osjećaj umora, gubitak koncentracije ili motivacije, poznato kao “postodmorna depresija”. U nekim slučajevima, može biti potrebno i duže, jedna do dvije nedjelje, da se potpuno vrate u stari ritam, posebno ako je odmor bio dug ili su radni zahtjevi visoki – kaže Ivana.
Dužina odmora treba da odgovara vremenu potrebnom da se opustimo i regenerišemo. Prema Ivani, odmor od dvije nedjelje obično uspijeva jer se u prvoj nedjelji opuštamo, a u drugoj regenerišemo.
-Ako je prethodni period bio izuzetno stresan i resursi su nam iscrpljeni, biće potreban duži odmor – navodi ona.
Prvi radni dan
Nakon odmora slijedi prelazak iz opuštenog stanja u radnu rutinu, dok se tijelo i um suočavaju sa nagomilanim obavezama i stresom. Budući da mnogi prvi radni dan nazivaju najtežim danom u godini, možete učiniti nekoliko stvari da vam bude lakše, ističe Ivana Mrđen.
-Planiranjem i organizacijom možete sebi olakšati, uključujući psihofizičku pripremu za posao (frizura, garderoba, meditacija), pripremu radnog prostora (ako radite od kuće), planiranje rasporeda i obaveza, postepeno preuzimanje zadataka, izbjegavanje donošenja važnih poslovnih odluka u prvim danima, planiranje da poslije posla učinite nešto lijepo (druženje sa kolegama, dijeljenje iskustava sa odmora). Najvažnije je dozvoliti sebi zagrijavanje za rad – savjetuje ona.
Povratak na posao
Povratak sa odmora ne bi trebao odmah podrazumijevati povratak poslovnim ili privatnim obavezama jer to može ugroziti pozitivan učinak odmora. Ovaj period trebao bi uključivati dva do tri dana za akumulaciju i povratak rutinama svakodnevnog funkcionisanja, prema njenim riječima.
-To znači da po povratku sa odmora ne treba odmah krenuti sa poslom, čišćenjem kuće ili obavljanjem drugih privatnih obaveza, već nastaviti sa odmorom uz povratak vašim redovima ishrane i spavanja. Postepeni povratak u rutinu nakon odmora možete olakšati raspoređivanjem lakših zadataka prvih nekoliko dana, izbjegavanjem prenatrpanog rasporeda i davanjem sebi vremena za odmore – zaključuje master psiholog Ivana Mrđen za BIZLife.
BONUS VIDEO:
Ovaj post je prvi put objavljen na Aloonline.ba.
Izvor: ( aloonline.ba / TNTPortal.ba )



