15 C
Sarajevo
Nedjelja, 25 rujna, 2022

Kako se Krivi toranj u Pisi još uvijek nije srušio?

Krivi toranj u Pizi je bijeli mermerni zvonik katedrale koja se nalazi u tom italijanskom gradu blizu obale Ligurskog mora. Poznat je po neravnomjernom slijeganju temelja, zbog čega je u jednom trenutku bio nagnut pod uglom od 5,5 stepeni (oko 4,5 metara) u odnosu na normalu. Toranj, koji je jedna od najpoznatijih građevina na svijetu, izgrađen je u fazama tokom perioda od gotovo dvije stotine godina.

Započet je u avgustu 1173. kao treća i posljednja građevina gradskog crkvenog kompleksa i projektovan je da bude 56 metara visok. Bila su završena tek dva od ukupno sedam spratova tornja kada je uočeno da se naginje kako mu temelj tone u meku podlogu. Radovi su obustavljani u nekoliko navrata jer su građevinari pokušavali da nađu rješenje; toranj, i dalje nagnut, završen je tek u XIV vijeku, tačnije, 1372. godine.

Izgradnja Krivog tornja u Pizi vršena je u tri faze. Počela je 9. avgusta 1173, kada je čuveni arhitekta Bonano Pizano postavio temelj tornja. On je u samom startu pogriješio i napravio temelj dubok svega tri metra, iako je zemljište bilo nestabilno i meko. Isuviše mala dubina temelja i loše, razuđeno zemljište, koje nije moglo da izdrži težinu građevine, doveli su do toga da ona počne da tone, naginjući se na desnu stranu, piše opsteobrazovanje.rs.

Nakon pet godina, kad je bio završen tek drugi od planiranih sedam spratova, temelj tornja počeo je neravnomjerno da se sliježe na podlozi sačinjenoj od pijeska, gline i školjki, što je za posljedicu imalo upadljiv nagib ka jugu. Bonano je radio dvanaest godina na izgradnji tornja, uspjevši da sagradi samo tri sprata. Te 1185. iznenada je nestao, a ni danas se ne zna šta je bilo sa njim: da li je otišao kad je shvatio da ne može da ispravi svoju građevinu ili je jednostavno umro.

  (VIDEO) Fotografija je dio reklame za film/ Časna sestra i pokrivena djevojka na skuteru

Ubrzo nakon toga izbio je rat između Pize i Đenove, čime je izgradnja tornja odložena za gotovo cijeli vijek. Tokom tog perioda temelj je učvrstio svoju poziciju, što je vjerovatno spriječilo prijevremeno rušenje tornja. On je gotovo 90 godina stajao nedovršen; od 1250. nekoliko građevinara pokušalo je da ga ispravi, ali u tome nisu uspjeli. Arhitekta Đovani di Simone nastavio je rad na tornju 1272. godine. On je pokušao da zaustavi naginjanje tako što je na nižoj strani dodao još građevinskog materijala, koji je trebalo da podupre građevinu, ali je ta težina počela da vuče toranj, zbog čega se on još više nakrivio. Poslednja, treća faza otpočela je 1319. i trajala do 1372. godine, kada je kompletno završena izgradnja tornja.

Toranj je, uprkos različitim tehnikama da se to spriječi, nastavio da se naginje tokom narednih šest vijekova, brzinom od oko 1,2 mm godišnje, što je povećavalo opasnost od rušenja. Svi pokušaji da se ispravi greška koja je dovela do krivljenja tornja propadali su jedan za drugim. Toranj je zatvoren za posjetioce 1990. godine jer se bio toliko nakrivio da je prijetila opasnost da će se srušiti. Iste godine pokrenuta je njegova rekonstrukcija.

Inženjeri su počeli radove na ojačavanju konstrukcije i tokom naredne decenije trajala je borba za njegovo očuvanje. Zahvaljujući intenzivnim radovima na restauraciji čuvenog tornja, koji su završeni u maju 2001. godine, nagib je smanjen za 44 cm, na oko 4,1 m, čime je on vraćen u položaj u kojem je bio 1838. godine. Da bi preduprijedili dalje naginjanje, stručnjaci su na suprotnoj strani od one na koju se toranj krivi postavili tegove od olova, kao protivtežu strani koja pada. To je bilo dovoljno da ponovo bude siguran i da, u decembru iste godine, opet bude otvoren za sve posjetioce.

  Hiljadu biliona tona dijamanata moglo bi ležati duboko ispod površine Zemlje

Tokom jedanaest godina, koliko je bio zatvoren za javnost, toranj je blago ispravljen i njegova nagnutost smanjena je sa 5,5 na 3,9 stepeni. Nakon toga su osam godina trajale druge popravke i čišćenje kamenja tornja od grafita, prašine, morske soli (koju je nanosio vjetar) i druge prljavštine. Toranj u Pizi, jedno od najpoznatijih obilježja Italije, sada je znatno bezbjedniji, ali i mnogo čistiji i ljepši nakon višegodišnjeg obnavljanja.

Toranj poslije rekonstrukcije nadgleda posebna komisija, koja je ustanovila da je nakon ponovnog otvaranja nagib nastavio da se smanjuje i da se toranj ispravio za otprilike 25 mm. Tokom 2008. godine objavljeno je da se krivljenje tornja zaustavilo, da prvi put u svojoj historiji miruje i da će biti stabilan barem narednih dvije stotine godina.

I pored velikog truda uloženog u njegovo očuvanje i ispravljanje, on je i dalje toliko nagnut da privlači na hiljade posjetilaca koji dolaze da se čude tome što još stoji dok naizgled pobija zakon gravitacije. Krivi toranj u Pizi proglašen je 1987. svjetskom baštinom Uneska.

Koliko je koristan ovaj tekst?

Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

Kako ovaj članak smatrate korisnim...

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

Supported by TNT Grupacija
Alem Sinanović
Alem Sinanovićhttps://tntportal.ba
Alem Sinanović je urednik digitalnih medija TNT Grupacije. Gotovo opsesivno istražuje digitalu, SEO, mogućnosti online zarade i sl.
MOŽDA VAS ZANIMA
Supported by TNT Grupacija spot_img
DRUGI UPRAVO ČITAJU