-14.3 C
Sarajevo
Utorak, 25 siječnja, 2022
Još

    Katolici slave Veliku Gospu, a u mnogim zemljama je i državni blagdan

    Katolici u BiH, ali i diljem svijeta, danas, 15. augusta, slave blagdan Velike Gospe, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, Isusove majke, na nebo.

    Posebno svečano ovaj blagdan se proslavlja u svetištima: Gospe Olovske u Olovu, Gospe od Kondžila u Komušini, Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu…

    - Oglašavanje -

    Među najpoznatija marijanska svetišta u Hrvatskoj spadaju svetišta: Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Majke Božje Trsatske na Trsatu, Gospe Sinjske u Sinju, Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Gospe od Zečeva u Ninu, Majke Božje Aljmaške u Aljmašu te Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama.

    Također među Hrvatima u regiji važna su svetišta Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj, Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.

    U mnogim je zemljama blagdan Velike Gospe i državni blagdan: u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Belgiji, Čileu, Francuskoj, Grčkoj, Gvatemali, Indiji, Italiji, Kamerunu, Libanonu, Litvi, Malti, Mauricijusu, Obali Slonovače, Poljskoj, Portugalu i Španjolskoj…

    Svake godine tisuće vjernika dan ranije krene prema marijanskim svetištima kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, na svetoj misi, proslavili Veliku Gospu, dan koji se slavi kao Marijino uznesenje na nebo.

    Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. novembra 1950. a tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo.

    U ranijim vremenima postojao je poseban blagoslov za blagdan Velike Gospe – blagoslov trava i cvijeća. Održao se u nekim europskim državama sve do danas, a značenje mu je višeslojno.

    Prema predaji, apostoli su u Marijinu grobu umjesto tijela pronašli cvijeće pa se Marija zato i naziva “Ljiljan bijeli”, “Ruža bez trnja” i sl..

    Blagoslov je povezan i s tradicijom hodočašćenja u marijanska svetišta, kada vjernici danima spavaju u prirodi i na sjenicima.

    Također, vezan je i uz vrijeme dozrijevanja plodova i kosidbu pa se blagoslovom trava zazivala Božja zaštita nad stokom, a blagoslovom cvijeća nad ljudima, kako bi Gospodin po njima odagnao svako zlo i bolest te ih zaštitio od uboda zmija i svake druge pošasti.

    Na simboličnoj razini blagoslov podsjeća na ljudsku prolaznost, kao što će se trava osušiti, tako će i svako stvorenje završiti ovozemaljski život, ali i nadu u vječni život, koja je ljudima dana i po Marijinim zaslugama, a njezino je uznesenje prototip i čovjekove buduće proslave. Zato je i postojao običaj da se tada blagoslovljena trava nosila na grobove najbližih.


    Koliko je koristan ovaj tekst?

    Prosjek ocjena / 5. Broj glasova:

    Članak još nema ocjena. Neka tvoja bude prva!

    Žao nam je što vam se članak nije svidio. Trudimo se da budemo bolji!

    Pomozite nam da unaprijedimo sadržaje!

    Recite nam kako možemo poboljšati sajt?

    DRUGI UPRAVO ČITAJU
    spot_img
    TRENUTNO POPULARNO